Ministar financija Marko Primorac obratio se medijima nakon sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republiku Hrvatsku.
VIDEO: Izjava ministra Primorca
Podsjetio je kako od 5. rujna počinje obavezno dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima s kojim su trgovci već počeli. Od početka iduće godine će građani i dalje neko vrijeme, točnije prva dva tjedna, moći plaćati u kunama, ali će im se kusur morati vratiti u eurima.
- Uvodimo euro u situaciji opće inflacije, ali ona nije uzrokovana uvođenjem eura. Sad smo suočeni s inflacijom koja je doista globalna, imate Baltičke zemlje gdje je inflacija već dosegla 20 posto, vrlo je značajna, naravno uzrokovana je krizu koja je također globalna, koja je vanjska, nije naša interna kriza i u tom kontekstu je bitno naglasiti da taj porast cijena, inflacija, ni na koji način nije rezultat uvođenja eura - objasnio je.
Upitan što ako rast cijena nastavi i kad uvedemo euro, Primorac je istaknuo kako su definirali točna pravila iskazivanja cijena i načini zaokruživanja tijekom preračunavanja u euro. Naglasio je kako se preračunavanju isključivo po fiksnom tečaju od 7,534.
- Sve je točno i jasno propisano, međutim, živimo u jednom tržišnom gospodarstvu i naravno da ne možemo ograničavati cijene proizvoda i uskraćivati mogućnost da trgovci slobodno formiraju cijene. Što se konverzije same tiče, cijene moraju biti lako uočljive, ispisane na uočljiv način, da bude ispisana i cijena u kunama i cijena u eurima te tečaj konverzije - rekao je i podsjetio kako će udruge potrošača i institucije kontrolirati je li sve po pravilima.
Dodao je kako postoji mogućnost da se nepravilnosti prijavljuju što će biti garancija potrošačima da nema "lova u mutnom."
- Za sada se poštuje sve, nismo dobivali nikakve informacije, barem ne u Ministarstvu financija - rekao je.
Na pitanje o benzinskoj pumpi u Orebiću koji prodaje benzin po većoj cijeni od one na koju ju je ograničila Vlada, ministar je rekao da nije upoznat s tim slučajem te da postoje institucije koje trebaju provjeriti o čemu se radi.
- Ako je do toga doista došlo, smatram da to nije dobro i pošteno te da bi trebalo poduzeti sve radnje koje su na raspolaganju da do takvih situacija u buduće ne dolazi - rekao je pa upitan o Državnom inspektoratu, za kojeg su kupcu na telefon rekli da ih zove jedino četvrtkom od 12 do 15 sati, rekao da to nije pitanje za njega.
- Mi smo svi jako puno zaposleni i danonoćno razmišljamo o izazovima pred nama svatko u svome resoru i nismo u mogućnosti pratiti baš sve segmente. Dobro bi bilo da pitanja uputite po resorima kome su ona namijenjena - rekao je novinarima.
Potom se osvrnuo na medijske natpise o odluci Porezne uprave oko stranih prihoda i poručio kako je bio iznenađen onime što je izašlo o toj temi u mediji i naglasio kako se ne radi ni o kakvom "haraču i hajki na gastarbajtere".
- To je proces koji je kontinuiran, u skladu s načelom oporezivanja svjetskog dohotka. Nema nikakvog govora o haraču na gastarbajtere, proganjaju ljudi ili bilo što drugo, Porezna uprava i Ministarstvo financija sigurno neće nikome zavlačiti ruku u džep niti će tjerati nekoga iz Hrvatske, ali postoje određeni mehanizmi i instrumenti koji se provode kontinuirano. Ništa se spektakularno novo nije dogodilo, a zašto je taj članak izašao u novinama, čime je bio motiviran, doista ne znam - rekao je.
'Ovo nije pravo vrijeme za štrajkanje'
Na opasku novinara kako sindikati najavljuju štrajkove i traže povećanje plaća na jesen te koje konkretne mjere Vlada priprema za pomoć u ovoj krizi, kao i kad će ih konačno predstaviti obzirom da je kolovoz već pri kraju, Primorac je rekao kako je paket pomoći za socijalno ugrožene formiran u skladu s fiskalnim mogućnostima, ali da svaki dan isplivaju novi izazovi i problemi.
- Iz dana u dan se suočavamo s novim problemima, od Plinare, vodovoda i tako dalje, imamo spremna određena rješenja, no činjenica je da nekakav prostor koji je eventualno na raspolaganju nećemo sigurno ispucati odjednom jer postoje brojni izazovi s kojima možemo biti suočeni i u budućnosti i ne možemo sve ispucati - rekao je dodavši kako treba napraviti distinkciju između ove krize i prošlih kriza, kao što su bile korona i potresi.
- U aktualnoj situaciji mjere moramo provoditi doista ciljano jer pretjerani državni intervencionizam i bilo kakvo povećanje deficita izravno utječe i na inflaciju. Možemo mi kratkoročno pomoći svima, zadužiti se puno, povećati deficit, mjesec dana će svi biti sretni i reći kako je Vlada super, a onda mjesec dana nakon toga imamo inflaciju 30 posto pa se traže nove mjere, a fiskalni prostor više ne postoji - rekao je.
Naglasio je kako Vlada zbog toga mora biti oprezna i mjere donositi ciljano da nitko ne bude izostavljen, ali da u njih ne bude uključen ni onaj tko ih ne treba.
- Vidim da se mnogi brinu, svi prijete da će na jesen, ako mjere Vlade budu neadekvatne, izaći u neke štrajkove. To je legitimno pravo da izlažu svoje mišljenje, ali mislim da ovo nije vrijeme za stjecanje nekakvih političkih poena ili osobne koristi. Ovo su teška vremena u kojima svi zajedno moramo naći rješenje za izlazak iz krize - poručio je i dodao da će, ako do kraja godine utvrde da je ostalo fiskalnog prostora, taj prostor definitivno i iskoristiti.
'Novaca za sve nema'
- Ako ostane nekakav višak sredstava, mi ćemo ga pred kraj godine raspodijeliti, ali ne možemo se dovesti u situaciju da potrošimo sve novce i da se onda jave određeni problemi pa ne možemo adekvatno reagirati - rekao je istaknuvši kako su se i lokalne jedinice javile kao potencijalni gubitnici, odnosno da se njihove institucije, izvanproračunski korisnici suočavaju s poteškoćama.
- Želim isto tako da se jasno komunicira da neće biti sigurno dovoljno sredstava da se svima pomogne. To ljudima mora biti jasno, mi ne možemo pomoći svom stanovništvu i svim poduzetnicima i svim institucijama i ponašati se kao da inflacije nema. To nijedna država nije napravila - rekao je i dodao kako građani i gospodarstvenici moraju znati da su vremena teška te i sami pronalaziti određene načine kako tome doskočiti kroz obnovljive izvore energije i uštede.
- Novaca za sve nema - naglasio je.
'Nitko ne mora strahovati, škole će biti, institucije će sve normalno raditi'
Obzirom da lokalne jedinice upozoravaju da nemaju sredstava za plaćanje skupih režija svojim ustanovama, kao što su škole, što predstavlja opasnost od toga da učenicima na nastavi bude hladno, Primorac je istaknuo kako se nada da neće nikome biti hladno, ali i napomenuo kako u slučaju lokalnih jedinica i javnih institucija ne postoji instrument stečaja ili bankrota.
- Tako da nitko tu neće biti uskraćen na način da dođe do određenih zatvaranja, pitanje je samo mehanizama putem kojih će Vlada preuzimati taj određeni teret. Tu moramo osmisliti priču na način koji će biti adekvatan, a situacija se iz dana u dan mijenja - rekao je ponovivši kako će Vlada morati pomoći i institucijama u javnom sektoru omogućiti stabilno poslovanje.
- Nitko ne mora strahovati, škole će biti, institucije će sve normalno raditi - rekao je dodavši kako situacija kod nas nije ništa drugačija nego u drugim članicama EU.
- Čak bih rekao da se mi bolje od brojnih drugih država nosimo s ovom situacijom - rekao je.
Upitan je li nam se mogao dogoditi gori trenutak za uvođenje eura, ministar je poručio kako on nije sklon kontinuiranom propitkivanju takvih odluka.
- Mi smo donijeli odluku da ulazimo u EU, samim time i o prihvaćanju eura, uvijek će biti nekakvih izazova i moći ćemo propitkivati da li je bio gori ili bolji trenutak, no mislim da odluke koje smo donijeli moramo provoditi konzistentno i ne u javnom prostoru destabilizirati političku klimu, plašiti ljude i izazivati nezadovoljstvo - rekao je.