Prve srpske barikade niknule su na današnji dan prije 29 godina na kninskom području, oko Kijeva. Lokalni pobunjenici su preko noći posjekli stabla i preko prometnica postavili barikade. Blokiralin su ceste i tako Hrvatsku presjekli na pola.
Tražili su autonomiju. No zapravo su tražili povod za rat.
- Razrađujući beogradski scenarij i instrukcije koje je dobio, predsjednik Skupštine općine Knin Milan Babić po povratku u Knin 17. kolovoza proglašava 'ratno stanje'. Posebno odabrani oficiri i agenti vojne kontraobavještajne službe, pripadnici milicije te dužnosnici SDS-a započinju s podjelom oružja iz skladišta JNA lokalnom stanovništvu.
U Kninu je Babić zatvorio trgovine i tvornice. Na svim važnijim putnim pravcima od sjevera prema jugu Hrvatske podignute su barikade. Naoružani ljudi, najčešće u uniformama JNA, zaustavljali su i pretraživali vozila, pljačkali i maltretirali putnike. Na hrvatskim cestama u srcu turističke sezone nastao je kolaps i bezakonje. Turisti su na pobunjeničkim barikadama bili izloženi šikaniranju i samovolji lokalnih kriminalaca. Otpočela je tzv. balvan revolucija.
Pobunjenici su prometno presjekli Hrvatsku, nanoseći goleme štete njezinom gospodarstvu. Zaustavljen je protok ljudi i robe između sjevera i juga Hrvatske. Turisti su masovno napuštali hrvatsku obalu. Hrvatska je proglašena zonom visokog rizika i strana diplomatska predstavništva pozvala su svoje državljane da se suzdrže od puta i napuste Hrvatsku - piše Dušan Viro u svojoj knjizi Slobodan Milošević - anatomija zločina.
'Teror nad Srbima i ponovljeni genocid'
Ističe kako su srpski mediji događanjima u Hrvatskoj dali prvorazrednu važnost. Ton je davala Miloševićeva televizija koja je u središnjim terminima izvještavala o 'teroru nad Srbima i ponovljenom genocidu'.
Visoki dužnosnici Socijalističke partije izjavljuju 'da je spontani otpor srpskog naroda u Hrvatskoj zapravo odgovor režimu terora koji provodi ustaška vlast'. U javnosti je stvoren dojam da je cijela Srbija dignuta na noge kako bi obranila 'ugroženi' srpski narod u Hrvatskoj.
Datum 17. kolovoza 1990. proglašen je u Republici Srpskoj Krajini danom ustanka srpskog naroda. U Hrvatskoj je pak taj dan označio početak rata.
Događaji od 17. kolovoza 1990. imat će u kasnijem razdoblju za pobunjene Srbe i simbolično i praktično značenje, objašnjava Nikica Barić u knjizi Srpska pobuna u Hrvatskoj: 1990- 1995.
- Milan Martić, u kolovozu 1990. inspektor u kninskoj policiji i djelatni suradnik pobune, a dvije godine kasnije ministar unutarnjih poslova RSK, u novogodišnjoj i božićnoj čestitki pripadnicima svog ministarstva krajem 1992. navodi da su oni u 'prošlim teškim i sudbonosnim vremenima' bili izloženi 'teškim iskušenjima' u obrane 'svoje rodne grude' i srpskog naroda. Ipak, oni oni nisu dozvolili ' ustaškom režimu u Zagrebu' da ih 'podmuklo razoruža' i izvrši ' genocid nad srpskim narodom'. Nema sumnje da je tom porukom Martić aludirao upravo na događaje do kojih je došlo 17. kolovoza 1990.
Simbolička vrijednost tog datuma bit će naglašena i u 'Zakonu i praznicima Republike Srpske Krajine' koji je proglašen 20. travnja 1993. U njemu je definirano da se 17. kolovoza u RSK slavi kao 'Dan ustanka srpskog naroda' - ističe Barić.