Predsjednik Republike Hrvatske, Zoran Milanović, izjavio je u Tivtu da većina građana Hrvatske ne podržava aktivno uključivanje Hrvatske u sukob u Ukrajini, pozivajući se na ankete. Podsjetio je da je hrvatski Sabor prije dvije godine odbio sudjelovanje Hrvatske vojske u europskoj misiji obuke ukrajinskih vojnika. Pitao je koliko zapravo zapadni saveznici, uključujući Hrvatsku, mogu pomoći u obuci nakon dvije i pol godine rata, osim u područjima visoke tehnologije. Naglasio je da suradnja u tim specifičnim područjima postoji, ali da javnost treba čuti njegovu tvrdnju kako ne obmanjuje.
- Uvlačenje NATO-a, dakle dvije i pol godine nakon početka ruskog upada u Ukrajini - jer do sada NATO kao institucija nije bio prisutan formalno-pravno u Ukrajini ni na koji način - u taj sukob jer je netko sada odlučio da se to dogodi. Ja kažem, slobodno. Ali, dok sam ja predsjednik Hrvatske i vrhovni zapovjednik, dok tako misli ogromna većina hrvatskih ljudi - a tu mi ne možete reći da obmanjujem javnost, ljudi su nakon dvije godine informirani - ja to neću potpisati. Dakle, ja svoju suglasnost, privolu, naredbu neću donijeti. Ukoliko postoji nekakva većina kakvu Ustav propisuje u Hrvatskom saboru, pozivam ih da preuzme tu odgovornost, ali ja neću reći samo naprijed jer ja to ne želim ohrabrivati, ali ću to prihvatiti - kazao je.
- Dakle, misija NATO-a za obuku - to zaboravite jer obuke nema. Ono važnije: logistička potpora u Ukrajini je misija kojom NATO ulazi u ratni sukob. Planiranje ratnih potreba u stožeru u realnom vremenu, za ukrajinsku vojsku, je ulazak u rat. Meni je teško vjerovati da postoji odrasla osoba kojoj to nije jasno. I, na kraju krajeva, stav javnosti u Hrvatskoj, na koju se pozivam, pokazuje da je ljudima to itekako jasno“, naglasio je Predsjednik Republike dodavši kako samo djeca vjeruju u to da ova vrsta uključivanja NATO-a u sukobu u Ukrajini nije ratna aktivnost. „Ja tvrdim da je. Svi odrasli ljudi znaju da je to tako - istaknuo je.
- Dakle, već ovo što znamo, jasno pokazuje da NATO kroz tu misiju po prvi puta ulazi u stožerno planiranje rata u Ukrajini. Ima li netko iz NATO-a da vam to opovrgne? Kako se to zove? Jesu li ljudi koji bi trebali sudjelovati fizički u Wiesbadenu ili su u Kijevu, to je tako svejedno. Dakle, i da nisu fizički u Ukrajini, a jesu, tvrdim i znam to, i onaj koji to skriva obmanjuje europsku javnost, jer građani to trebaju znati. Tu odgovornost ja ne prihvaćam i ne želim. Dakle, neka oni koji žele da se rat produžuje šalju svoju djecu i svoje sinove i svoje kćeri u Ukrajinu. Ovaj rat će morati završiti diplomatskim sredstvima i neće dobro završiti za one koji su ga sa Zapadne strane vodili. Ukrajinu smo mi svi, ja sebe osjećam odgovornim, gurnuli u katastrofalnu nevolju. Zemlja je uništena i to treba prestati što prije. U tome se recimo slažem s nekim rijetkim europskim liderima, s kojima se istovremeno naslažem u njihovoj podršci Netanyahuovim režimom. Za mene su on i Putin optuženici jer su osumnjičenici pred Međunarodnim kaznenim sudom. Tu razlike nema - poručio je predsjednik Milanović elaborirajući svoj stav o sukobu u Ukrajini.
Novinare je zanimalo i mišljenje predsjednika Milanovića o trenutnim odnosima Crne Gore i Hrvatske, s obzirom na izglasavanje Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu te proglašenje troje crnogorskih dužnosnika personama non grata u Hrvatskoj.
- Ova epizoda je primjer i pouka kako se ne treba previše petljati u neke teme koje su prvenstveno hrvatske unutarnjopolitičke teme. Ne znam što je trebalo crnogorskom parlamentu? Toj tankoj većini, za koju znamo kako je nastala i znamo da pola tih koji su glasali za Rezoluciju o Jasenovcu, da je to obična tanka većina u kojoj je polovica onih koji su za Rezoluciju digli ruku, u stvari protiv toga - rekao je predsjednik Milanović koji smatra kako su “odnosi Hrvatske i Crne Gore dobri”.
- Mi vidimo u crnogorskom parlamentu od 80 zastupnika, 60 to pitanje vidi i tumači na jedan racionalan način a to je – nemoj se sukobljavati sa susjedima. I ja ću ti priuštiti isto sa svoje strane pa se neću petljati u vaše stvari, u vaš odnos sa Srbijom, koncepcijom i doživljajem srpstva u Crnoj Gori. Tko sam ja, Hrvat iz Zagreba da o tome vama držim lekcije. Kada donose takve odluke, kada se žele pokazati na jedan dan, onda neka razmišljaju o posljedicama. To vrijedi i za nas Hrvate. Nisam ja taj koji će vama dijeliti lekcije pa tako ne bi Crna Gora trebala Hrvatskoj o Jasenovcu jer ako je netko stajao na braniku antifašizma, onda sam to ja. Ne osjećam se dužan ni prema kome zbog zločina u Drugom svjetskom ratu. Mi smo imali svoj put on je bio pun saplitanja i zabluda, ali u svojoj srži pravedan. Hrvatska je slijednica antifašizma i ZAVNOH-a, a ne NDH-a - dodao je predsjednik Milanović odgovarajući na pitanje novinara.
- Proces Brdo-Brijuni nije proces. Dosta smo se nagledali tih procesa Europske unije i ni jedan nije doveo do idućega. Ovo je oblik komunikacije među ljudima i državama od kojih neke nemaju čak ni uzajamno priznanje. Dok je tako - samo to je vrijedno truda - izjavio je predsjednik Republike Zoran Milanović nakon sastanka šefova država Procesa Brdo-Brijuni koji se održava Crnoj Gori. Dodao je kako je taj sastanak proces koji traje godinama, obilježen sastancima koji se održavaju jednom godišnje, a između kojih se ne odvija ništa organski.
- Europska unije je jedan ogroman vrlo inertan sustav u koji su Slovenija i Hrvatska uspjeli ući i od toga imamo koristi. U tome ne vidim nikakvu ideologiju i nikakvu domovinu Europu. Moja domovina je Hrvatska - izjavio je predsjednik Milanović dodavši kako će ostale države koje čekaju ulazak u Europsku uniju izgubiti strpljenje.
- Države će izgubiti strpljenje; Crna Gora gora kao međunarodno priznata država od svih, Kosovo kao država koju još nije priznalo pet europskih država. Našu ulogu i zadatak vidim u tome da ih ohrabrujemo da ne klonu duhom i akcijom - istaknuo je predsjednik Milanović.
Dodao je da neće govoriti u ime Europske unije i Bruxellesa te ogromne i neučinkovite administracije koja ima svoje izazove u izazovnim vremenima, kao što su inertnost i slabost u kompeticiji s jačim i beskrupuloznijim igračima.
- Ja ovdje govorim kao hrvatski predsjednik. Hoću li to i ubuduće, odlučit će hrvatski građani krajem godine. Budem li, govorit ću isto i zalagat ću se za isto. Želim da naši susjedi - izdvojit ću Crnu Goru kao našeg domaćina - budu naši prijatelji. Da bi to tako bilo mi moramo nešto uložiti, imati razumijevanja za njihove probleme i pomutnje unutarnje politike. Koliko bude moguće ja ću se tome i dalje predavati zaista u dobroj vjeri - poručio je predsjednik Milanović.
Na sastanku u Tivtu – uz predsjednike Hrvatske i Slovenije – sudjelovali su i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, predsjednica Republike Kosova Vjosa Osmani Sadriu, predsjednik Republike Albanije Bajram Begaj, predsjednica Republike Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska-Davkova, te sva tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, Denis Bećirović i Željka Cvijanović.