Na sjednici koja se održala 2. srpnja 2021. godine bili su uključeni eurozastupnik Karlo Ressler (HDZ, EPP), državna tajnica Ministarstva unutarnjih poslova Terezija Gras te profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu Iris Goldner Lang.

Zastupnik Karlo Ressler je rekao kako se u godišnjem izvješću o funkcioniranju schengenskog područja, o kojem će se raspravljati u utorak, 6. srpnja, ističe činjenica da je Europska komisija potvrdila tehničku spremnost Hrvatske za ulazak u Schengen još 2019. te da se potiče Vijeće da poštuje obvezu i donese mjere o ukidanju graničnih kontrola. 

Ressler je također izrazio uvjerenje da će njegov amandman koji je podržalo stotinjak kolega, među ostalim i hrvatski zastupnici iz redova SDP-a i Renew Europe, dobiti potporu i ostalih europarlamentaraca na plenarnoj sjednici kako bi se predloženo izvješće dodatno poboljšalo. „U suštini amandman traži dvije stvari: još jednom dodatno naglasiti spremnost i ne ostaviti nikakvu dvojbu oko toga da je nakon zadnjeg evaluacijskog posjeta Europske komisije Hrvatska u potpunosti spremna za Schengen. U drugom redu, pozdraviti uspostavu neovisnog mehanizma nadzora granice, što je također veliko postignuće.“

Foto: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj O neovisnom mehanizmu nadzora govorila je i državna tajnica Terezija Gras istaknuvši kako je Hrvatska uložila golemi napor u njegovu uspostavu.  Na tome se radilo od 2020. kada je Komisija predstavila novi Pakt o migracijama i azilu koji sadrži poziv na uspostavu ovakvog mehanizma kako bi se na bolji način osigurala zaštita temeljnih prava migranata i izbjeglica, pojasnila je Gras.

Istaknula je da je „Hrvatska prva država članica koja je - prije nego je postignuta konačna suglasnost o pojedinim zakonodavnim prijedlozima koji se vežu uz novi Pakt o migracijama i azilu - uspostavila ovaj mehanizam. Bilo je to dosta kompleksno i zahtijevalo je puno napora i stručnog znanja“, kazala je Gras.  Kad je riječ o odluci o ulasku Hrvatske u Schengen, državna tajnica je rekla kako je Vlada svjesna da postoje određene članice koje imaju zadršku, ali da misli „da je Hrvatska proteklih nekoliko mjeseci uspjela bitno utjecati i na njihova stajališta“.

Foto: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj Profesorica Iris Goldner Lang podsjetila je da je za odluku o ulasku u schengensko područje potrebna jednoglasna odluka svih članica Schengena, što znači da svaka zemlja ima pravo veta. „To je vrlo politička stvar. Ulogu igra i činjenica da Rumunjska i Bugarska, koje su u Uniju ušle puno prije Hrvatske, 2007. godine, još uvijek nisu članice Schengena. Ne znam hoće li iz političkih razloga države članice biti voljne omogućiti Hrvatskoj da uđe u Schengen, a da to ne omoguće Rumunjskoj i Bugarskoj, jer bi to bilo određeno preskakanje reda. Ili ćemo naprosto ući u paketu, istovremeno“, rekla je Goldner Lang.

Foto: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj Plenarna sjednica Europskog parlamenta održat će se od 5. do 8. srpnja, a uz godišnje izvješće o funkcioniranju schengenskog područja, na dnevnom redu su i odluke o uspostavi dva fonda koja bi državama članicama trebale pomoći u upravljanju migracijskim procesima i integracijskim politikama te vanjskim granicama EU-a.

Riječ je o Fondu za azil, migracije i integraciju 2021.-2027. vrijednom 9,88 milijardi eura te Fondu za integrirano upravljanje granicama čijih bi 6,24 milijarde eura trebalo doprinijeti usklađivanju nadzora granica te uvođenju zaštitnih mjera za ranjive osobe koje dolaze u Europu, osobito kad je riječ o djeci bez pratnje. 

Plenarnu sjednicu moći ćete pratiti ovdje, a snimka današnje konferencije za medije uskoro će biti dostupna na YouTube kanalu Europskog parlamenta u Hrvatskoj.