Ekonomija honorarnih poslova, popularno zvana "gig economy", posljednjih je godina u velikom porastu. Honorarni poslovi postali su sve više zastupljeni zbog promjena u svijetu rada, poput sve veće digitalizacije i stvaranja novih poslovnih modela, a očekuje se da će ih biti sve više. Prema podacima Europskog parlamenta, više od 28,3 milijuna ljudi radilo je za digitalne radne platforme u EU 2022. godine a pretpostavke su da će taj broj porasti na 43 milijuna do 2025. godine.
Prednosti ovakvog načina rada su fleksibilno radno vrijeme, rad s bilo koje lokacije i veća sloboda. S druge strane, budući da osoba nema fiksnu plaću, postoji velika doza nesigurnosti u to hoće li svaki mjesec biti jednaka količina posla. Pritom je i uplata doprinosa u drugi mirovinski stup znatno manja, zbog čega je honorarcima korisno da sami uplaćuju u treći stup kako bi imali sigurniju financijsku budućnost.
U razgovoru sa savjetnikom Dinkom Lukačem iz tvrtke TEB poslovno savjetovanje d.o.o. doznali smo kako se honorarni rad računa u radni staž i mirovinu te kako se u tom slučaju obračunavaju bruto i neto iznos.
Staž osiguranja
Honorarni rad uglavnom se odvija putem ugovora o djelu ili autorskog ugovora te se oporezuje kao drugi dohodak. Prema odredbama propisa o mirovinskom osiguranju, obvezno su osigurane one osobe koje ostvaruju drugi dohodak na koji se plaća doprinos za mirovinsko osiguranje.
- Staž osiguranja utvrđuje se za svaku kalendarsku godinu, tako da se osnovica prema dohocima i/ili primicima, po osnovi drugog dohotka na koju su obračunati i uplaćeni doprinosi, podijeli s prosječnom mjesečnom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u istoj godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku - kaže Lukač.
- Ako doprinosi nisu u cijelosti uplaćeni u godini u kojoj je ostvaren drugi dohodak nego poslije, staž osiguranja utvrđuje se za kalendarsku godinu u kojoj je ostvaren drugi dohodak u odnosu na prosječnu mjesečnu plaću iz te godine - objašnjava stručnjak.
Napominje kako se navedenim osobama ne osiguravaju prava za slučaj ozljede na radu ili profesionalne bolesti u vezi s poslovima za koje ostvaruju drugi dohodak.
Ukupan staž
Za izračun staža osiguranja, koji je ostvaren po svim osnovama osiguranja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, računa se najviše 12 mjeseci u jednoj kalendarskoj godini.
- Pri izračunu ukupnog mirovinskog staža pojedina razdoblja navršena u mjesecima i danima zbrajaju se tako da 12 mjeseci čini jednu godinu, a 30 dana čini jedan mjesec - objašnjava ekonomist te dodaje kako je također važno znati da isplatitelj primitka s osnove drugog dohotka ne uspostavlja prijavu o početku i prestanku osiguranja nego osiguranici s danom uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje stječu pravo da im se računa staž osiguranja kako je naprijed navedeno.
Pritom napominje kako o osnovici i iznosu uplaćenih mirovinskih doprinosa isplatitelj primitka s osnove drugog dohotka podnosi obrazac JOPPD.
Radni odnos vs. freelance
Jedan od razloga zbog kojih je ekonomija honorarnih poslova uzela maha je taj što radni odnos zasnovan na ugovoru o radu poslodavca košta više nego uzimanje honorarnog radnika po potrebi na različitim projektima. Dinko Lukač navodi o kojim je iznosima riječ u oba slučaja.
Radni odnos
- Poslodavac radniku za obavljeni rad isplaćuje plaću uz obračun doprinosa 'iz' plaće - za MO I. stup po stopi od 20%, ili za MO I. stup po stopi od 15% i za MO II. stup po stopi od 5%, te predujam poreza na dohodak po nižoj stopi do 4.200,00 eura i po višoj stopi iznad 4.200,00 eura, kako je odredilo predstavničko tijelo lokalne samouprave. Odnosno, po stopi od 20% do 4.200,00 eura i po stopi od 30% iznad 4.200.00 eura ako predstavničko tijelo nije donijelo odluku o visini poreznih stopa u propisanom roku - objašnjava ekonomist.
Dodaje i kako plaća mora biti ugovorena u bruto iznosu, a taj bruto je zbroj iznosa doprinosa ''iz'' plaće, poreza na dohodak i neto iznosa.
- Ukupan trošak plaće je zbroj iznosa bruto plaće i iznosa doprinosa 'na' plaću za zdravstveno osiguranje obračunatih po stopi od 16,5%, a to znači da je to iznos koji plaća poslodavac za svog radnika - kaže Lukač.
Honorarni posao
- Isplatitelj primitka s osnove drugog dohotka obračunava doprinose za mirovinsko osiguranje po stopi od 10%, odnosno po stopi od 7,5% za MO I. stup i po stopi od 2,5% za MO II. stup, iz tog primitka te predujam poreza na dohodak po nižoj stopi koju je donijelo predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, a ako nije donesena odluka predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, tad je niža stopa 20% - objašnjava stručnjak te dodaje kako isplatitelj primitka treba obračunati i doprinos ''na'' primitak za zdravstveno osiguranje po stopi od 7,5%.
- Prethodno navedeno odnosi se i na obračun davanja s osnove autorske naknade (koja se smatra drugim dohotkom), uz napomenu da se iznos primitka prvo umanjuje za paušalni iznos od 30% pa se od tako umanjenog iznosa računaju doprinosi za MO I. stup ili MO I. i II. stup te predujam poreza na dohodak uz primjenu niže stope na poreznu osnovicu - kaže Lukač.
Mali doprinosi, mala mirovina
Premda mlađim radnicima mirovina zvuči kao vrlo daleka budućnost, svaki radnik, bilo da je riječ o osobi u radnom odnosu ili honorarcu, treba imati na umu da će u mirovini provesti neko vrijeme svog života, pa neka to vrijeme bude kvalitetno. Ako ste honorarac ili znate da vam se iz plaće izdvajaju mali doprinosi, uzmite stvari u svoje ruke, razmislite o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji. Članovi 3. mirovinskog stupa sami odlučuju hoće li i koliko će uplaćivati, a mirovinsku štednju mogu početi koristiti s 55 godina starosti bez obzira na to rade li još ili su u mirovini. Recimo i to kako država pritom takvu štednju potiče jer na kraju godine dodaje 15% na ukupan iznos koji je osoba uplatila u treći stup tijekom te godine, a najviše do 99,54 eura.