U većim gradovima život je opterećen užurbanošću, stresom i zagađenjem te mnogi razmišljaju o idili u prirodi pa je to među vodećim razlozima odlaska iz grada na selo.
Nove tehnologije i razvoj prijevoza ljudima omogućuju stanovanje i do 50 kilometara od grada bez da pritom gube na vremenu. Pojavili su se i novi oblici rada pa ljudi mogu zarađivati bez dolaska u tvrtku ili tvornicu. Mogu raditi od kuće, kaže sociolog mr. sc. Alija Hodžić.
No ne treba miješati pojmove nekadašnjeg sela koje se vezalo uz poljoprivredno stanovništvo i današnjih seoskih naselja.
- Nekad je ostanak na selu bio izbor ljudi koji su živjeli od poljoprivrede. U socijalizmu se to promijenilo i Hrvatska je prošla jednu od najbržih deagrarizacija u Europi, koja je sa sobom nosila i deruralizaciju. Ljudi su se išavši za poslovima selili u gradove. No dio onih koji su imali manja poljoprivredna gospodarstva zadržao je proizvodnju pa su radili i u tvornicama i na imanjima - kaže mr. sc. Hodžić.
Tako je sačuvan značajan dio seoskih naselja. Nekad su oni odlazili u gradove da prežive jer su jedino tako mogli zaraditi, a danas ljudi odlaze u ruralne krajeve radi mirnijeg života - dodaje.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: