Nordijska dijeta potiče od tradicionalne prehrane naroda Danske, Finske, Islanda, Norveške i Švedske. Slično kao i mediteranska dijeta, povezana je sa smanjenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, a pomaže i u mršavljenju.
U nordijskoj prehrani naglasak je na lokalnoj, sezonskoj hrani pri čemu dominira voće i povrće. Dijeta je osmišljena prema baltičkoj prehrambenoj piramidi koju je izradila Finska kardiovaskularna udruga, Finska udruga dijabetičara i Sveučilište Istočne Finske.
U toj je piramidi od voća najzastupljenije ono bobičasto. Naglasak je i na masnim ribama poput haringe, skuše i lososa, ali i onim manje masnim kao što su bakalar i iverak.
Smanjenje mesa
Također su zastupljeni mahunarke, sve povrće i cjelovite žitarice, uključujući ječam, zob i žito. Finska nutricionistička akademija ističe kako je najbolja stvar kod ove dijete redukcija unosa mesa. Druga je prednost to što se potiču lokalne i svježe namirnice koje su uvijek puno zdravije, a i prihvatljivije za okoliš.
Najveća razlika od mediteranske dijete je u ulju koje se koristi. Umjesto maslinovog, nordijska dijeta uključuje ulje uljane repice, no ono mora biti hladno prešano.
Ono je, isto kao i maslinovo, bogato nezasićenim masnim kiselinama što doprinosi zdravlju srca jer podiže dobar kolesterol (HDL), dok istovremeno spušta onaj loš (LDL). Iako nordijska dijeta nudi vrlo zdrave smjernice u odabiru namirnica, ona ipak ne kaže ništa o tome koliko bi se hrane trebalo pojesti.
Primjeri obroka
Stoga uvijek sami morate pratiti koliko hrane unosite, a kada jedete ispravne namirnice i to postaje lakše. Nordijska dijeta ima dugu tradiciju, no u posljednjih nekoliko godina poznati su je kuhari iz tih zemalja pokušali učiniti i gastronomski zanimljivijom. Tako pokušavaju potaknuti ljude da jedu čim više hrane iz divljeg uzgoja i ulova, jer je ona mnogo bogatijeg okusa, a također je i bogatija nutrijentima.
Tipičan jelovnik nordijske dijete izgledao bi otprilike ovako. Za doručak se jede suho voće, žitarice, bobičasto voće i fermentirani mliječni proizvodi poput sirutke ili kefira.
Ručak je općenito lagan, a sastoji se od zrnatog kruha, salata, fermentiranog povrća poput krastavaca, ribe poput haringe i jaja. Ručak obiluje povrćem, a prednost imaju korjenasto povrće i zemljani okusi kao što su oni iz gljiva.
Najviše povrća
Za večeru se također jede riba, ali se može uvrstiti i meso. Kada se na meniju nađe meso, ono se jede u manjim količinama i važno je da je iz divljeg ulova ili organskog i lokalnog uzgoja. Baš kao i za ručak, važnu ulogu ima povrće koje mora količinski nadići meso ili ribu.
Piramida zdravlja
Crveno meso i slatkiši
Na vrhu nordijske prehrambene piramide nalaze se slatkiši od šećera i crveno meso, koji bi trebali biti najmanje zastupljeni. Ankete su pokazale da nordijski narodi ove namirnice jedu izrazito rijetko. Kao i u svakoj dijeti, šećera se dobro kloniti.
Ribe: losos, bakalar...
Riba je vrlo važna i u nordijskoj dijeti skoro da je potpuno zamijenila meso. Ribe koje se tamo jedu uglavnom su losos, bakalar i haringa. No one i dalje u piramidi dolaze tek nakon žitarica, a u obroku bi ih ipak trebalo biti manje nego povrća i žitarica.
Životinjske masti
Životinjske masti koje dolaze iz proizvoda poput sira, maslaca i jaja, jedu se u nordijskoj dijeti, no nalaze se blizu vrha piramide jer s njihovim unosom trebamo biti oprezni i ne pretjerivati. Kada se na meniju nađe meso, i ono se jede u manjim količinama.
Mlijeko i mliječni proizvodi
Mlijeko i fermentirani mliječni proizvodi jedina su pića u piramidi. Oni su izvrstan izvor kalcija u nordijskoj prehrani i jedini napici koji se smatraju zdravima, osim vode. Fermentirani mliječni proizvodi najvažnija su namirnica u nordijskom doručku, a kombiniraju se s voćem i žitaricama.
Cjelovite žitarice
Krumpir spada na posebno mjesto u nordijskoj dijeti, izuzet od ostalog povrća, i pridružen je cjelovitim žitaricama. Ove namirnice trebale bi se jesti svakodnevno, no u puno manjim količinama nego voće i povrće koje zauzima najviše mjesta u baltičkoj prehrambenoj piramidi.
Korjenasto povrće
Na dnu piramide se uz voće, naravno nalazi i obilje povrća. Prema nordijskoj dijeti dobro je jesti sve raznovrsno povrće, no ipak je veći naglasak stavljen na korjenasto povrće, poput mrkve, cikle ili korabe, te kupusnjača. Povrća za ručak i večeru treba biti najviše na tanjuru, više od mesa ili ribe.
Bobičasto voće
Bobičasto voće je među najzdravijim voćem i stoga je vrlo zastupljeno na dnu nordijske dijetalne piramide. Preporučuje ga se jest kao grickalice, za međuobrok, a jedan je od glavnih sastojaka doručka kao dodatak žitnim pahuljicama.
Bobičasto voće je među najzdravijim voćem i stoga je vrlo zastupljeno na dnu nordijske dijetalne piramide. Preporučuje ga se jest kao grickalice, za međuobrok, a jedan je od glavnih sastojaka doručka kao dodatak žitnim pahuljicama.
Losos štiti srce i smanjuje razinu masnog tkiva u području trbuha
Serviranje od 100 grama lososa osigurava 22 – 25 grama proteina. Odličan je izvor nekoliko vitamina B – skupine potrebnih za stvaranje energije i zdravlje srca.
Pokazalo se da unos lososa pomaže u kontroli tjelesne mase jer smanjuje apetit, povećava metabolizam te smanjuje razinu masnog tkiva u području trbuha, piše nutricionistički tim Vitaminoteke.
Bobičasto voće pomlađuje i štiti od karcinoma
Maline, kupine, brusnice i borovnice ne nose bez razloga pridjev supervoće. Uz odličan okus, ove bobice imaju bogat nutritivni sastav i visok udio antioksidansa te pružaju organizmu zaštitu od karcinoma, degenerativnih bolesti i usporavaju proces starenja.
S tamnijom bojom voća proporcionalno raste sadržaj blagotvornih pigmenata pa se tamno ljubičasto i crveno voće stavlja na sam vrh namirnica s povoljnim učinkom na zdravlje, a upravo je intenzivna boja glavna odlika bobičastog voća, kaže Sandra Krstev Barać, mag. nutr.
Cikla je odlična za detoksikaciju i obiluje vlaknima
Cikla je nezaobilazna za detoksikaciju jer potiče rad jetre, a preporučuje se i za normalizaciju probave jer obiluje prehrambenim vlaknima.
Ako procesom konzerviranja gubi dio vitamina topljivih u vodi, posebice vitamina C, i konzervirana cikla još uvijek je vrijedan izvor nutrijenata i korisnih pigmenata.