Meso koje je zaraženo salmonelom, ili E.coli može biti opasno ako ga jedemo sirovog, odnosno nedovoljno termički obrađeno. Ako je pripremljeno po pravilima, tada ne bi trebalo biti problema. No zaraza se može proširiti i ako je bakterija s mesa tijekom pripreme prenijeta na druge namirnice, na primjer ako se pecivo ili povrće za obrok pripremaju na istoj dasci, bez da je prethodno dobro očišćena, kao i ako čovjek koji rukuje hranom ne vodi računa o pranju ruku, pa kod pripreme hrane moramo biti jako oprezni, upozorava epidemiolog prim. dr. Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).
POGLEDAJTE VIDEO:
Podsjetimo, Ministarstvo zdravstva objavilo je u utorak da je pronađeno i uklonjeno zaraženo goveđe meso za pripremu kebaba iz tri ugostiteljska objekta, istovremeno kad je i distributerska tvrtka Alebon objavila da s tržišta povlači goveđi kebab koji je poslan u Sloveniju, Mađarsku, ali i Hrvatsku.
Riječ je o mesu uvezenom iz Poljske. Razlog za takvu odluku je to što su u mesu pronađeni tragovi E.coli, salmonele i ostaci nekih veterinarsko medicinskih proizvoda. Prema dosad dostupnim informacijama, meso još nije bilo korišteno za pripremu kebaba, odnosno nalazilo se u skladištima, no nije naodmet podsjetiti da je tijekom pripreme hrane uvijek potreban oprez.
Može doći do sepse, gnojnih upala, meningitisa...
- Kako su u pitanju infekcije koje se razvijaju u crijevima, u oba slučaja prvi su znak obično grčevi u trbuhu, plinovi, mučnina i proljev, ponekad i povraćanje, uz manjak apetita i obično povišenu temperaturu te groznicu, što može potrajati i do nekoliko dana - kaže prim dr. Kaić. Liječenje je u prvom redu simptomatsko, odnosno treba nadoknaditi izgubljenu tekućinu i ispraviti eventualni elektrolitski disbalans, pa se preporučuje piti otopinu za rehidraciju, ili lagane nemasne tople juhe, uz uvođenje dijetalne prehrane koja ne iritira želudac i crijeva.
U slučaju da mučnina, proljev i povraćanje ne prolaze u roku od dva do tri dana, odnosno ako dođe do pogoršanja simptoma, obavezno se treba javiti liječniku, jer su moguće i ozbiljne komplikacije.
Kako proljevi mogu biti vodenasti i učestali, najčešća ozbiljnija komplikacija je dehidracija, koja, ako čovjek na vrijeme ne dobije liječničku pomoć, može imati i smrtni ishod. Osim toga, kad je u pitanju teška infekcija koja se ne započne liječiti na vrijeme, može doći do prodora bakterija u krvotok i razvoja sepse ili gnojnih upala unutrašnjih organa, primjerice jetre i slezene, ili upala u kostima, zglobovima, srčanim zaliscima, kao i do gnojnih meningitisa, upozoravaju u HZJZ. Oprez je posebno potreban kod male djece, starijih osoba i trudnica te kod osoba koje inače imaju oslabjeli imunitet. Kod osoba sa slabijim imunitetom povećan je i rizik od zaraze bakterijama koje mogu preživjeti i na temperaturi hladnjaka, kao što su Listeria m. i Yersinia ent., a najčešće se nalaze u mlijeku i mesu, osobito pilećem.
Nakon što Listeria m. dospije u ljudski organizam, iz crijeva ide u krvotok, pa u mozak. Posljedice mogu biti teške no pacijenti se uslijed liječenja antibioticima vrlo dobro oporavljaju. Posljedice upale mozga izazvane listerijom, tvrdi struka, mogu biti gluhoća, poremećaj ravnoteže... U liječenju se primjenjuju antibiotici, a ovisno o težini slučaja i intenzivno liječenje.
U Hrvatskoj je poznat slučaj Zvonimira Filipovića iz Donje Pušće koji se naglo razbolio u ožujku 2016. te dobio upalu mozga uslijed zaraze listerijom, najvjerojatnije iz mesa koje je pojeo. U početku liječnici nisu znali što kod Zvonimira izaziva jake glavobolje i mučnine, a onda mu se stanje naglo pogoršalo pa se dva mjeseca doslovno borio za život, nakon čega se počeo oporavljati.
Dobro perite voće i povrće i vodite računa o tome da su jaja prošla inspekcijski nadzor
- Salmonela se najčešće prenosi preko piletine i proizvoda od pilećeg mesa, dok se rjeđe nalazi u govedini i drugim vrstama mesa, te mlijeku i mliječnim proizvodima, kao i jajima i proizvodima u kojima se koriste jaja, ako nisu dobro termički obrađeni. E.coli najčešće se, pak, prenosi preko loše opranog i termički nedovoljno obrađenog voća i povrća - kaže nutricionistica dipl. ing. Mirna Trumbetaš.
No može se prenijeti i preko mljevenog mesa. Zbog toga noževe i daske nakon obrade mesa treba dobro oprati deterdžentom i toplom vodom, prije prije nego njima krenemo čistiti povrće, ili rezati kruh, dakle posebno kad su u pitanju namirnice koje neće biti termički obrađene prije jela.
- Prije pripreme i konzumacije voća i povrća izuzetno je važno dobro ga oprati pod mlazom tekuće vode. Također, tijekom pripreme hrane često treba prati ruke, jer se bakterije prenose i preko prljavih ruku - upozorava sugovornica. To se, među ostalim, posebno odnosi na jaja. Nakon što ih razbijemo i prebacimo u zdjelu, ljuske treba odmah ukloniti s površine za pripremu hrane, a ruke dobro oprati prije nego uzmemo u ruke druge namirnice, dodala je.
Kaže kako za pripremu slastica i kolača treba birati jaja koja su prošla sanitarnu kontrolu, te jako voditi računa o tome da ih dobro termički obradimo.
- To je posebno važno kod krema koje se kuhaju na pari. Naime, temperatura pare nije dovoljna za ubijanje bakterija, no ako se krema priprema dovoljno dugo i vodi računa o higijeni, tada je rizik od zaraze ipak manji. Preporuka o higijeni i jajima koja su kontrolirana posebno se odnosi na pripremu majoneze, kod koje se jaja ne kuhaju, pri čemu je jako važno da se takvi umaci čuvaju u hladnjaku i pojedu u relativno kratkom roku - kaže nutricionistica Trumbetaš.
Preporuke HZJZ za izbjegavanje crijevnih infekcija
>>> Ako jedete vani, pazite na izgled, boju i miris mesa i ako vam izgleda sumnjivo, nemojte ga konzumirati. Obratite pažnju na higijenu u objektu.
>>> Lako kvarljive namirnice pohranite u hladnjak i pazite na raspored namirnica u hladnjaku - svježe meso pohranite na najnižoj polici, kako biste spriječili kapanje sukrvice po drugoj hrani, a mliječne proizvode čuvajte na hladnijoj polici. Također, jaja izvadite iz kartonske ambalaže, koja izvana može biti zagađena.
>>> Pazite na temperaturu na kojoj čuvate hranu. Provjerite radi li hladnjak na optimalnoj temperaturi, osobito ako je pun namirnica ili ga često otvarate. Temperatura u hladnjaku ne smije biti viša od 4-5°C. Nipošto ne stavljajte vruću hranu u hladnjak.
>>> Pazite na prosječno vrijeme za pravilno uskladištenje namirnica u hladnjaku - svježa govedina, janjetina i teletina može se u hladnjaku očuvati do četiri dana, a mljeveno meso te perad i riba jedan do dva dana.
>>> Perite ruke prije i tijekom obrade namirnica, te nakon izlaska iz WC-a. Pazite da osoba koja priprema hranu nema želučano-crijevne tegobe (povraćanje, proljev), upalu nosa, ždrijela, oka ili uha, niti ozljede i upalne promjene na koži.
>>> Dobro operite sve radne površine i pribor kojim ćete pripremati hranu i to deterdžentom i vodom visoke temperature. U pripremi svježih i kuhanih namirnica ne upotrebljavajte isto posuđe, daske za rezanje i noževe bez da ga prethodno operete.
>>> Redovito mijenjajte spužve i krpe za pranje, a krpe za brisanje moraju biti čiste i suhe. Preporučuje se uporaba jednokratnih, papirnatih ubrusa.
>>> Namirnice temeljito očistite i operite u čistoj, po mogućnosti tekućoj vodi in spriječite doticaj sirovih namirnica i već pripremljene hrane.
>>> Zamrzavajte samo svježe oprane namirnice i svježe pripremljenu hranu na temperaturi ispod -18 °C. Nakon odmrzavanja hranu dobro podgrijte i odmah konzumirajte, nemojte ju ostavljati u hladnjaku i jesti naknadno.
>>> Pridržavajte se preporučenih temperatura tijekom pripreme određene hrane, jer se dobrom termičkom obradom (min. 78°C) uništavaju štetne bakterije poput listerija, salmonela, E. coli 0157 i kampilobaktera, dok je za uništenje spora klostridija potrebna termička obrada temperaturom iznad 100°C. Ako spremate roštilj, pazite da je meso (posebice perad) dobro ispečeno (ne smije biti izvana pečeno, a iznutra sirovo).
>>> Hranu podgrijavajte samo jednom i to do temperature ključanja u svim dijelovima hrane.
>>> Izbjegavajte pripremu i konzumaciju jela i slastica od termički neobrađenih ili nedovoljno obrađenih jaja. Temperatura mora doseći barem 78°C u svakom dijelu hrane, što se ne postiže pri pripremi jaja na oko, krema za kremšnite ili žličnjaka od bjelanjaka.
>>> Termički obrađenu hranu ne ostavljajte na sobnoj temperaturi duže od dva sata, a ako ju ne namjeravate konzumirati odmah, što prije ju ohladite i spremite u hladnjak. Kuhanu hranu u hladnjaku možete čuvati do dva dana.
>>> Redovito perite i čistite plohe za pripremu hrane te pločice i druge površine u kuhinji, deterdžentom i sredstvima koja uklanjaju bakterije.
U PAR MINUTA PRETVORILA SE U LJEPOTICU: 'Izgledaš potpuno neprepoznatljivo, kako je ovo moguće?'