Desetljeće kasnije, u siječnju 2009., let zrakoplovne tvrtke US Airways pogodio je jato gusaka ubrzo nakon polijetanja iz New York Cityja, ostavši bez pogona. Na sreću, taj put nije bilo žrtava jer je pilot Chesley Sullenberger uspio sigurno prizemljiti zrakoplov u rijeku Hudson.
A onda je u prosincu 2018. prijetnja dronom u londonskoj zračnoj luci Gatwick zatvorila pistu na 33 sata, uzrokujući duge zastoje koji su zrakoplovne tvrtke stajali milijune eura.
Tri incidenta s poprilično različitim uzrocima, strani predmet na pisti, ptice i dron, uz visoku cijenu plaćenu u životima, novcu ili oboma.
No, to su samo neki od najeksponiranijih zrakoplovnih incidenata, a incidenti manjih razmjera još su učestaliji. Ostaci stranih predmeta (FOD) na pistama i naleti ptica, primjerice, koštaju zrakoplovnu industriju milijarde eura godišnje, a putnicima uzrokuju duga čekanja.
Tijekom 10 godina prije izbijanja pandemije bolesti COVID-19 broj zrakoplovnih putnika vrtoglavo je rastao. Unatoč preprekama nastalim uslijed pandemije, jedini put je prema gore jer se zrakoplovna putovanja vraćaju, a gužva u zračnim lukama sve je veća.
- Ako se broj polijetanja povećava, povećava se i količina ostataka stranih predmeta. Važno je da ne morate držati cijelu zračnu luku na čekanju jer netko traži ostatke stranih predmeta - kaže Torsten Leth Elmkjær, generalni direktor i utemeljitelj tvrtke Nordic Radar Solutions iz Aarhusa u Danskoj.
Tri u jedan
Čak i vrlo maleni predmeti mogu uzrokovati značajnu štetu na zrakoplovima koji se kreću velikim brzinama, a vijci i alati koji se upotrebljavaju za održavanje klasificiraju se kao ostaci stranih predmeta (FOD). Tome se može pridodati razmjerno nedavna prijetnja u vidu dronova.
Elmkjærova tvrtka razvija novi radarski sustav za borbu protiv tih višestrukih prijetnji. Njihov projekt FODDBASA usmjeren je na identifikaciju opasnih predmeta unutar polumjera od 10 kilometara od pista u stvarnom vremenu.
Zračne luke često se oslanjaju na inspekciju piste putem patrola u vozilima, no one oduzimaju mnogo vremena i može se dogoditi da ne uoče sve. Na žalost, kaže Elmkjær, upotreba radarskih rješenja u zračnim lukama ograničena je njihovom visokom cijenom u usporedbi s karakteristikama, uključujući i upotrebu zasebnih sustava za ostatke stranih predmeta i ptice. Povrh svega, sada je potrebno u obzir uzeti i dronove.
Tvrtka Nordic Radar Solutions pokušala je riješiti taj problem svojom tehnologijom FODDBASA, stvarajući integrirani sustav za borbu protiv sve tri pojave odjednom kako bi poboljšala troškovnu učinkovitost istovremeno upotrebljavajući manje radara po zračnoj luci.
- Mislim da posjedujemo poprilično jedinstvenu radarsku tehnologiju. Sustav ‚tri u jedan‘ naša je jedinstvena prodajna točka - kaže Elmkjær.
Precizni radar
Radari koje razvija njegova tvrtka rade na višem frekvencijskom pojasu elektromagnetskog spektra no ostali sustavi, s ciljem otkrivanja predmeta manjih od 1 centimetra. Upotreba tog tzv. Ka-pojasa na otprilike 35 gigaherca (GHz) kombinira se s visoko osjetljivim antenama da bi se detektirali slabi signali s velikih udaljenosti.
Međutim, dok Elmkjær vjeruje da je inicijalni projekt postigao uspješnost od 70 posto, njegov tim otkrio je da radarska frekvencija nije bila dovoljno visoka za potrebnu razinu performansi.
No uvjeren je da će uz ponešto prilagodbe biti moguće postići prave performanse. Tvrtka Nordic Radar Solutions već je razvila sustav koji radi na frekvencijama od 92 do 98 GHz, koji je sada potrebno dodatno ispitati. „Imam osjećaj da ćemo ga uskoro pretvoriti u komercijalni proizvod“, kaže Elmkjær.
Većina potencijala dolazi, vjeruje on, iz Azije i s Bliskog istoka, gdje se planira mnogo zračnih luka i gdje ne postoje naslijeđeni sustavi.
U Aziji i na Bliskom istoku planiraju nove zračne luke, a bit će im dostupna najnovija tehnologija. Ovakve sustave jednostavnije je ugraditi kad planirate zračne luke - kaže Elmkjær.
Već aktivne lokacije poput zračne luke u Kopenhagenu također su pokazale interes.
Osim toga, Nordic Radar Solutions nudit će sustave i zasebno.
- Neki žele započeti samo koristeći sustav za pronalaženje ostataka stranih predmeta, ali uz mogućnost kupovine neophodnih dodataka da bi imali cjelovito rješenje ‚tri u jedan - kaže. Ostali, poput vojnih aerodroma u Danskoj i Belgiji, više su zainteresirani za sustave za otkrivanje dronova.
Na kraju, takvi radarski sustavi imaju značajne prednosti kad ih usporedite s alternativom neposjedovanja takvih radara, smatra Elmkjær.
- Ti su sustavi priuštivi kad ih se uspoređuje s razmjerima štete koja se može dogoditi ako ne detektirate nešto loše što bi se moglo dogoditi - objašnjava.
Prozori boljih performansi
Kako zrakoplovna tehnologija napreduje, pojedine značajke u zrakoplovima potrebno je dotjerati i poboljšati ih s ciljem sigurnosnih i operativnih koristi. To uključuje prozore otporne na udarce ptica pri visokim brzinama, s funkcijama protiv zaleđivanja i protiv zamagljivanja.
Projekt Wimper usmjeren je na razvoj vjetrobranskih stakala i premaza za prozore. Namijenjeni su upotrebi na najnovijem tipu helikoptera koji razvija Airbus u sklopu projekta Clean Sky 2 koji se financira sredstvima EU-a, a kojim se nastoji razviti čistije tehnologije zračnog prijevoza za zelenije gospodarstvo.
Racer, pokazna letjelica koja bi trebala svoj prvi let odraditi tijekom ove godine, konstruirana je za krstarenje brzinom višom od 400 kilometara na sat – u usporedbi s brzinom od 260 kilometara na sat, koju maksimalno postižu prosječni helikopteri.
Cilj je optimizirati ravnotežu između brzine, troškovne učinkovitosti i performansi, istovremeno demonstrirajući prednost visokih brzina u misijama hitnih medicinskih i spasilačkih službi.
Matthias Tretter, voditelj istraživanja i razvoja u KRD Sicherheitstechnik u Geesthachtu u Njemačkoj, koja izrađuje proizvode marke Kasiglas i voditelj projekta Wimper, objasnio je da njegova kompanija proizvodi zrakoplovne prozore već nekoliko godina upotrebljavajući polikarbonatne materijale otporne na udarce koji dobro funkcioniraju na helikopterima koji lete manjim brzinama. Međutim, zbog Racera morali su poboljšati prozore za upotrebu pri višim brzinama.
Struktura prozora nije zahtijevala velike modifikacije, osim određene promjene debljine. Do najvećih promjena došlo je na premazima za prozore, kaže Tretter. U tu je svrhu njegov tim upotrijebio lagani premaz, a tehnike lijepljenja upotrijebljene su da bi se izbjegla upotreba težih vijaka koji osim toga stvaraju i rupe u prozorima.
- Pokazali smo da možemo odoljeti udarima ptica uz ovaj vrlo tanak polikarbonat. Imate polikarbonatni prozor otporan na udarce ptica, a povrh toga imate funkcionalni premaz za otpornost na habanje - kaže on.
- Testiranja su proveli s pomoću 'žele' ptica od želatine, a prozori su izdržali udarce pri visokim brzinama - objašnjava Tretter.
Zaštita od leda
Ne samo što je to bilo uspješno, kaže on, nego je KRD također uspio dodati inovativna svojstva protiv zamagljivanja i protiv zaleđivanja na unutarnju i vanjsku stranu prozora, stvarajući značajnu prednost za helikoptere.
Velika prednost upotrebljavanja takvih premaza je da se te funkcionalnosti mogu dodati prozorima bez smanjenja njihove prozirnosti. Također nudi potencijal za smanjenje potrebe za ugradnjom sustava za grijanje i klimatizaciju, omogućujući smanjenje težine i potrošnje energije na budućim letovima.
Sve te funkcije obećavaju da će dovesti do boljih, sigurnijih i učinkovitijih letova, kaže Tretter.
- Ako nemate leda i stoga vam nije potrebno zagrijavanje prozora, možete prije poletjeti - dodao je.
Istraživanja u ovom članku financira EU. Ako vam se ovaj članak svidio, razmislite o njegovom dijeljenju na društvenim mrežama.