Razina stresa je glavni čimbenik koji će pomoći vašoj tjelovježbi da bude učinkovitija ili će zbog njega i činjenice da niste usredotočeni na vježbu rezultati biti lošiji, piše Wellandgood.
POGLEDAJTE VIDEO: Marina Pašalić zbog tjelovježbe djeluje 20 godina mlađe
- Stres se može izravno povezati sa vašom tjelovježbom u teretani, no to se razlikuje od čovjeka do čovjeka - ističe sportska psihologinja Leah Lagos.
Pojašnjava kako visoke razine stresa utječu različito na varijabilnost srčanog ritma (HRV), a to je mjera kako autonomni živčani sustav odgovara na stresore i kako se tijelo s njima nosi ili oporavlja od njih.
- Pojedinci s niskom HRV-om skloniji su bolestima, psihičkim tegobama poput depresije i teže se reguliraju. Visok HRV povezan je s lakšom mogućnošću prilagodbe i boljim zdravstvenim stanjem - tvrdi ona.
No visok ili nizak HRV variraju od čovjeka do čovjeka. Kako biste ustanovili kojoj skupini pripadate, trebali biste kontinuirano pratiti HRV tijekom dana i zatim ga usporediti s temeljnim rezultatima.
- Mjereći HRV tijekom odmora, odmah nakon buđenja, možete identificirati periode stresa i nedostatnog oporavka organizma, a to pomaže u planiranju dnevnih aktivnosti i optimizaciji zdravlja - navodi ona.
Kaže kako se tjelovježbom poboljšava HRV, a to doprinosi fizičkoj otpornosti i boljoj kontroli živčanog sustava, pa i poboljšanju kognitivne kontrole. Promatranjem HRV stječe se slika o tome kako tijelo reagira na stres, a to pojedincu pomaže da ustanovi kada je vrijeme u životu za stisnuti gas, a kada kočnicu.
Znanstvenici su otkrili da tjelovježba rezultira trenutačnom navalom dopamina, norepinefrina i serotonina do mozga- To može objasniti i razlog zbog kojeg istražuju utjecaj tjelovježbe na depresiju, a pojedine studije tvrde kako je upravo tjelovježba ključni biološki način za poboljšavanje raspoloženja. Preporučenih 30 minuta vježbe na dan ekvivalent je brzoj šetnji na otvorenom.
Kensa Gunter, klinička i sportska psihologinja, kaže da raspoloženje ima utjecaja na vaše atletske rezultate jer postoji povezanost uma i tijela.
- Naše psihičko stanje itekako utječe na naše fizičko stanje, i obrnuto. Ponekad proživljavamo intenzivne emocije poput stresa ili frustracija, a koristimo tjelovježbu kako bismo olakšali situaciju. Fizički se osjećamo dobro zbog toga, ali tjelovježba nam može pomoći i da se psihički također osjećamo bolje - kazala je dodajući ipak kako neće kod svakoga doći do takvih rezultata.
- Vaše raspoloženje neposredno prije tjelovježbe različito djeluje na svakoga od nas. Nekima će tjelovježba poboljšati već ionako dobro raspoloženje, dok drugi koji proživljavaju teške trenutke mogu otići u šetnju, na plivanje ili u teretanu kako bi regulirali te osjećaje - dodala je pojašnjavajući kako drugim riječima, raspoloženje na različite načine služi kao motivacija kod različitih ljudi, no učinak je da kod svih postiže otpuštanje koktela hormona koji potiču dobre emocije.
- Kvaliteta tjelovježbe nije nužno povezana s tim kako se osjećate prije dolaska u teretanu. Možete biti tužni, umorni, nervozni ili sretni, no kad započnete s vježbanjem, sve dok ste usredotočeni na to što radite, pozitivni učinci neće izostati - zaključila je.