Glavni bihevioralni čimbenici rizika od bolesti srca su nedostatak prehrane, sjedilački način života, pušenje duhana i prekomjerno konzumiranje alkohola. To se može pretvoriti u veće čimbenike rizika kod pojedinaca, poput povišenog krvnog tlaka, visoke razine kolesterola u krvi, dijabetesa, prekomjerne težine ili pretilosti i stresa. Oni koji se ne mogu kontrolirati su dob (kako starimo, faktor rizika raste), spol (muškarci su općenito pod većim rizikom), genetika – obiteljska povijest i rasa.
POGLEDAJTE VIDEO:
Ateroskleroza se definira kao zadebljanje ili otvrdnjavanje arterija, što uzrokuje nakupljanje plaka u unutarnjoj ovojnici arterije. Povišene razine kolesterola i triglicerida mogu povećati brzinu nakupljanja plaka.
Iako reverzna ateroskleroza nije moguća kada jednom počne, postoje stvari koje možete učiniti kako biste pomogli popraviti trenutnu situaciju. Ljudi mogu napraviti temeljne promjene u načinu života kako bi usporili ili spriječili njegovo nakupljanje i poboljšali zdravlje srca.
Jedite dobro uravnoteženu prehranu bogatu omega-3 masnoćama u hladnovodnoj ribi, povrću i nekom voću s niskim glikemijskim indeksom. Sudjelujte u redovnim aktivnostima vježbanja dnevno najmanje 30 do 60 minuta. U teškim slučajevima, medicinski postupci ili kirurški zahvati mogu pomoći u ublažavanju začepljenja unutar arterija.
Liječnik također može propisati lijekove, kao što su lijekovi za snižavanje kolesterola (statini) i uzimanje tablete aspirina dnevno kao preventivu. Ovaj visoki rizik od ponovljenih događaja rezultat je značajnog opterećenja aterosklerotskim plakom, koji, čak i ako se stabilizira nakon terapije statinima, može erodirati i rezultirati akutnim koronarnim sindromom, piše msn.
Studija koju je 2019. proveo 'Global Burden of Disease' zaključila je da čimbenici rizika povezani s prehranom predstavljaju drugi čimbenik rizika za smrtnost od kardiovaskularnih bolesti i kod muškaraca i kod žena.
Istraživanja potvrđuju da prehrana bogata određenim namirnicama može pomoći u prirodnom čišćenju arterija. Međutim, biti proaktivan u konzumiranju zdrave prehrane ključno je za smanjenje mogućnosti nakupljanja plaka.
Bitna je prehrana koja naglasak stavlja na ribu, voće – bobičasto voće, povrće – krucifere, grah i mahunarke, orašaste plodove, sjemenke, napitke – zeleni čaj, sok od cikle i biljna ulja poput avokada, uz ograničenu konzumaciju mesa i mesnih proizvoda.
Evo popisa namirnica koje mogu pomoći u upravljanju i podupiranju zdravlja arterija.
Zeleno lisnato povrće
Studija koja je uključila oko 130.000 odraslih Kineza otkrila je preporuke za povećanje konzumacije skupina povrća kao što su kupus, salate, cvjetača, repa, špinat... Ovo povrće potiče zdravlje kardiovaskularnog sustava i ukupnu dugovječnost. Moguće ga je konzumirati svaki dan, uz razna jela, ali i kao samostalne salate.
Mahunarke
Mahunarke i grah bogati su topivim i netopivim vlaknima, što će pomoći u poboljšanju biološkog sustava kardiometaboličkih čimbenika rizika i kontrolu glikemije i krvnog tlaka. Uz to, mogu imati druge dobrobiti za zdravlje srca, kao što je smanjenje rizika od srčanih bolesti.
Omega 3
Studije su pokazale da neke prehrambene omega-3 masne ribe, poput lososa, haringe i sardina, igraju ključnu ulogu u stabilizaciji ateroskleroze i smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti.
Borovnice, maline...
Istraživanja pokazuju da bobičasto voće, posebno kupine i maline, sadrži puno vlakana, vitamina, minerala i korisnih biljnih spojeva prepunih flavonoidnih antioksidansa koji mogu značajno smanjiti čimbenike rizika od ateroskleroze. Jagode, brusnice i kupine mogu smanjiti upalu i poboljšati zdravlje srca.
Agrumi
Flavonoidi u agrumima popularizirani su zbog svojih izuzetnih terapeutskih svojstava protiv kroničnih bolesti, posebice ateroskleroze. Oksidirani LDL (lipoprotein niske gustoće) povezan je s razvojem i napredovanjem ateroskleroze.
Citrusno voće ima posebna antioksidativna svojstva koja mogu zaštititi stanice od oksidativnog oštećenja. Česta konzumacija flavonoida citrusa može pomoći u smanjenju rizika od ateroskleroze.
Cikla
Sok od cikle povećava razinu dušikovog oksida, a umjerena doza nitrata može povećati protok krvi i može biti učinkovita i sigurna za smanjenje krvnog tlaka uz istovremeno smanjenje krutosti arterija.
Međutim, ranija studija koju su proveli otkriva da je cikla najbolja za akutni stadij, bez značajne koristi za kronična stanja.
Idealna je kao preventiva, kao salata ili čisti sok.
Zob
Studija provedena 2019. godine uključivala je 716 sudionika s dijagnosticiranom koronarnom arterijskom bolešću koji su često konzumirali zobena vlakna. Oni koji su jeli zob, imali su nižu razinu lošeg kolesterola.
Naime, zob ima posebne antioksidanse, zvane avenantramidi, koji inhibiraju upalne proteine zvane citokini koji mogu pomoći u smanjenju čimbenika rizika od ateroskleroze snižavanjem povišenih razina ukupnog i LDL (lošeg) kolesterola.
Lanene sjemenke
Lanene sjemenke sadrže mnoge esencijalne hranjive tvari, kao što su omega-3 masne kiseline, alfa-linolenska kiselina (ALA), dijetalna vlakna, vitamini i minerali, koji mogu pružiti značajne zdravstvene prednosti za podršku i prevenciju bolesti.
Rana istraživanja sugeriraju da bi alfa-linolenska kiselina mogla koristiti osobama sa srčanim bolestima i pomoći u snižavanju visokog krvnog tlaka i razine kolesterola, koji igraju ulogu u srčanim bolestima.
Avokado
Veći unos avokada mogao bi ublažiti rizik od koronarne bolesti srca zbog njegovog bogatog izvora mononezasićenih masti i vlakana, za koje se pokazalo da pomažu u snižavanju LDL (lošeg) i podizanju HDL (dobrog) kolesterola. Studije su također utvrdile da zamjena nezdravih izvora masti mastima iz avokada pozitivno snižava ukupni kolesterol, LDL (loš) i trigliceride.
Što treba izbjegavati?
Hrana koju biste trebali pokušati izbjegavati obično je hrana s visokim udjelom zasićenih masnoća – poput goveđe jetre, pržene brze hrane, kokoši u kavezima, žumanjka i maslaca – često povezana s hranom koja podiže razinu LDL (lošeg) u krvi i smatra se aterogenom.
Kada pogledamo različite vrste mesa, novi dokazi razlikuju prerađeno i crveno meso - oboje povezano s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, dok perad pokazuje neutralan odnos s kardiovaskularnim bolestima, uz umjereni unos.
Kao dio zdrave prehrane čiji je cilj smanjenje kardiovaskularnih zdravstvenih rizika, treba smanjiti unos mesnih prerađevina, rafiniranih ugljikohidrata i zaslađenih pića na najmanju moguću mjeru, dok bi transmasnoće trebalo izbjegavati. Loše prehrambene navike i sjedilački način života povećavaju faktore rizika koji utječu na nastanak ateroskleroze.