Amerikanac došao u Hrvatsku studirati - video igre: 'Tu sam našao fakultet po svojoj mjeri'

Nathan Sievers (27), Amerikanac je koji je prije godinu dana odlučio spakirati svoje torbe i preseliti se u Hrvatsku kako bi studirao Gaming Development na Visokom učilištu Algebra.

U Americi je studirao matematiku, no od malena je znao da želi dizajnirati video igre. To je i radio rekreativno od kada je imao 10 godina. 

- Neka od prvih sjećanja koja pamtim su uzimanje papira i olovke i crtanje levela u igrama - kaže.

Nakon srednje škole ipak je odlučio studirati matematiku na Sveučilištu California SantaCruz, no tamo je pronašao program gdje je učio razvijati videoigre. 

- Tako sam uspio dvojno diplomirati - matematiku s naglaskom na programske jezike i videoigre. Kasnije sam istraživao fakultete izvan Amerike gdje bih mogao studirati primijenjenu matematiku i htio sam da mi to bude full time karijera, no došao sam do zaključka da je ono što volim u matematici upravo njena primjenjivost u videoigrama - kaže Nathan i dodaje da mu je bilo važno da izvan akademskih okvira njegov rad bude vidljiv te da ljudi u njemu mogu uživati. 

Nakon diplome vrijeme je proveo putujući svijetom te radio kao freelancer. Na jednom od putovanja posjetio je Hrvatsku i u nju se potpuno zaljubio.

- Osim prirodnih ljepota koje su stvarno fascinantne, svidio mi se stav Hrvata prema životu, vaša kultura i način življenja. Kada sam došao tu, osjetio sam neku mirnoću i znao sam da je ovo zemlja u kojoj bih mogao provesti dio svog života. Tako sam tražio fakultete za nastavak svog studija kako bih vidio bih li zaista mogao ostati ovdje  - i pronašao sam Algebru, priča entuzijastično.

Kada je ušao u istraživanje studija i našao Game Development, oduševio se programom. 

- Američki fakulteti imaju dobar princip rada i zaista cijenim svoju prvu diplomu, no ono što me apsolutno oduševilo jest naglasak na apliciranju naučenog znanja. Ne uči se samo teorija i neka generalna pravila kako stvari funkcioniraju, već je to puno više i konkretnije u primjeni u industriji - priča nam. 

- Osjetio sam da mi se otvorila prilika da živim na novom mjestu u kojem sam iznimno uživao kada sam ga prvi put posjetio te da sam našao fakultet baš po svojoj mjeri - kaže.

Nathan je tako spakirao svoje torbe i preselio se na drugi kraj svijeta. Iako mu to nije bilo prvi put jer je to već jednom učinio preselivši se u Australiju, sada je ti ipak bilo malo drugačije jer govorno područje nije englesko. No snašao se sasvim sjajno.

Nathan je na Algebri završio svoju prvu godinu diplomskog studija koju je djelomično slušao online zbog korone. U Kaliforniju se iz Hrvatske ipak vratio igrom slučaja. 

 - Planirao sam ići na studijsko putovanje u Japan, no nisam letio s kolegama, već sam prvo otišao u Los Angeles kako bih obavio nešto što sam imao doma. Kada smo se vraćali, koristio sam istu rutu jer sam kupio povratnu kartu, tako da sam prvo stao u Los Angeles. Tada je korona dobila zamah, predavanja su se otkazala, a ja sam morao ostati doma. Da je situacija bila drugačija, ne znam bih li se vratio u Ameriku - kaže.

Ipak, s Algebrinim online predavanjima jako je zadovoljan.

- Lakše je i bolje naravno kada su predavanja uživo, no mislim da je Algebra to sjajno odradila. Jako su se dobro pripremili i servirali nam predavanja na najvišoj mogućoj razini, tako da sam zaista zadovoljan - kaže.

Ipak, Nathan se jedva čeka vratiti u Hrvatsku.
- Uspio sam posjetiti neka lijepa mjesta dok sam kratko živio u Hrvatskoj - imate zaista predivnu obalu i otoke,  tako da jedva čekam da korona završi kako bih se mogao vratiti. Studiji je zaista sjajan, ali je samo jedan od razloga zašto sam se preselio, sviđa mi se ideja i da nekoliko godina ostanem tu. Tako da se nadam da ću se što prije spakirati i opet doći - kaže.

Prije no što se ‘slučajno’ vratio u Ameriku, Nathan je s kolegama posjetio Japan, koji ga je oduševio.

Kao prvi na listi izdvaja Miraikan muzej jer je naglasak bio na tehnologiji koja je još uvijek u razvoju, kao što je robotika.

- Svidio mi se koncept robota koji služe ljudima, olakšavajući im život u nekoliko aspekata u kojima mogu raditi. Još uvijek smo daleko od njihove primjene na zapadu, no mislim da imaju mnogo potencijala. Isto tako, mi smo došli s idejom da ćemo tamo vidjeti humanoidne robote, no kada malo razmislite, zaista nema smisla da bi bilo potrebe za takvom vrstom robota. On može izgledati i drugačije te svejedno biti na usluzi onome tko ga koristi - kaže.

Osim toga, iz prve ruke mogli su vidjeti i kako funkcionira kompjuter koji radi prema principu mehaničkog učenja, a podatke o tome prikuplja samostalno.

- Na samom ulazu dočekao nas je jedan veliki globus obložen kompjuterskim monitorima koji je pokazivao aktivnost korištenja WiFI-a na cijelom planetu, temperature, vrijeme - podatke s cijele zemlje na ekranu. Zadivljujuće je bilo osjetiti koliko smo maleni naspram svega što se u tom trenutku događa na svijetu - kaže Nathan i dodaje da je kod prikupljanja određenih podataka važnije znati napraviti dobar vizualni prikaz nego ‘uskladištiti podatke’ jer za njihovu ljudsku primjenu, ljudima kao vizualnim bićima opipljivije je nešto zamisliti na temelju viđenog, nego na temelju seta podataka ili koda.

Takav pristup, smatra Nathan, na zapad će doći s vremenom.

- Što se tiče robota, mislim da će doći puno prije nego način prikupljanja i analize podataka. Također, tu je upitan i taj etički dio koji se mora moći razvijati paralelno s tehnologijom kako ona ne bi bila primjenjiva za loše stvari - objašnjava svoje viđenje.

Osim Miraikana, jedna od lokacija koju su posjetili bio je i Yokosuka Research park.

POGLEDAJTE VIDEO IZ YOKOSUKA REASEARCH PARKA:

Pokretanje videa...

01:11

japan | Video: 24sata/pixsell

- Vidjeli smo kako funkcionira 5G i na koji se način može primijeniti tako da je pokrivenost WiFi-em bolja. Japanci su već implementirali tu tehnologiju pa je definitivno bilo zanimljivo vidjeti kako ona funkcionira te kako može funkcionirati i biti primjenjiva bolje no što imamo sada.

Također, ono što mi je bilo fascinirajuće je u prostorijama NTT Docoma, vodećeg japanskog telekom operatera, vidjeti  IoT, odnosno Internet of Things čime smo stvarno ušli u dubinu toga na koji se sve način on može primjenjivati - od voznog reda autobusa do kontroliranja temperature u stanu. Nešto što si ponekad zamisliš da nije moguće, a zapravo itekako jest - objašnjava i kaže kako je veoma zanimljivo vidjeti gdje bi nas tehnologija kasnije mogla odvesti.

Ono što ga je zabrinulo u primjeni takve tehnologiji jest privatnost ljudi. 

- Pokazali su nam i aute koji samostalno voze, ali se u velikoj mjeri oslanjaju na kamere.Tu se povlači crta privatnosti jer ako ti ne možeš kontrolirati kamo ideš, netko drugi to može za tebe. No uvjeren sam da će se s razvojem tehnologije polagano razvijati i etički pristup istima jer razvoj jednog bez primjene drugog, nema smisla - kaže.

U Japanu ga se najviše dojmila praktičnost života temeljena na dobrom razvoju tehnologije.

- Njihov sustav prijevoza..nikada nisam vidio takvo nešto. Način na koji on funkcionira je fascinantan, ne kasni niti jednu sekundu - nikad. Ako vlak slučajno i kasni, dolazi obavijest o isprici kašnjenja od 30 sekundi. Toliko poštovati točnost i vrijeme ljudi je nešto što sam prvi put tamo doživio te nisam mislio da je moguće dok to nisam vidio svojim očima - kaže.

Nathan kaže da je i čistoća grada na zavidnom nivou.

- Uzmite u obzir naseljenost Tokija. Toliko mnogo ljudi koji se svaki dan voze željeznicom - trebao bi biti apsolutni kaos. Ali nije - Japanci toliko poštuju sebe, svoj prostor i jedni druge, sveobuhvatnim razmišljanjem gdje u fokusu nije ‘ja’, već ‘mi’. I zbog toga su tako napredni kao zemlja - objašnjava.

Ipak ono što je na njega ostavilo najveći dojam, kao osobe koja svoja znanja voli vidjeti u primjeni je upravo to - primjena tehnologije u svakodnevnom životu.

- Tehnologija teorijski može biti jako dobra, čak može biti i precizno izvedena u kontroliranim uvjetima, ali ako nije primjenjiva u svakodnevnom životu, od nje nema koristi. Ovo što smo vidjeli zaista me se dojmilo jer se ne ide prema razvoju tehnologije samo zbog tehnologije, već zbog njene primjene - olakšavanja života ljudima te čak bih rekao i poboljšanja kvalitete života. I to je ono zbog čega bi i trebali raditi takve stvari - da postignemo učinkovitost - zaključuje.