Obavijesti

Lifestyle

Komentari 43

A što kad je doma pakao? Žene žrtve nasilja su u problemima

A što kad je doma pakao? Žene žrtve nasilja su u problemima
1

Iz udruga koje skrbe o žrtvama nasilja upozoravaju kako su žene posebno ranjive u situaciji kad su zatvorene sa svojim zlostavljačima te pozivaju susjede da se uključe i pomognu

Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: WHO izdao savjete za roditelje: 'Ne prenosite stres na djecu!'

Suprotno očekivanju, u Autonomnoj ženskoj kući Zagreb bilježe pad broja poziva linijama za pomoć žrtvama nasilja. Imali su, kažu, i do 10 poziva na dan, a sad je taj broj upola manji pa imaju pet do šest takvih poziva.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:22

 

– Razlog za to leži u činjenici da su žene sad sa svojim zlostavljačima pod istom krovom 24 sata na dan. Prije ove situacije nakon nasilnog ponašanja partner bi obično otišao van – na posao, u kafić ili nešto treće i tad su imale mogućnost nazvati i poduzeti nešto. Sad tu mogućnost više nemaju – upozorava Neva Tölle, koordinatorica Autonomne ženske kuće Zagreb.

Njezinu zabrinutost dijele brojne domaće, ali i strane udruge za zaštitu žrtava budući da su i oni primijetili pad broja poziva u pomoć. Berlin, Pariz, Madrid, Rim i drugi gradovi objavili su dramatične apele svojih udruga koje upozoravaju da su žrtve zatvorene sa zlostavljačima te strahuju od eskalacije. Stručnjaci kažu da dodatni stres i izolacija mogu pogoršati nasilje u obiteljima u kojima taj problem već postoji. O tome je nedavno govorila i njemačka ministrica obitelji Franziska Giffey.

Muškarci zbog alkohola i droga češće uzrokuju nasilje u obitelji
Muškarci zbog alkohola i droga češće uzrokuju nasilje u obitelji

- Zbog ograničenja kretanja postoji povećana opasnost od sukoba i nasilja unutar obitelji - rekla je. Kineska organizacija za ženska prava Weiping objavila je da je u toj zemlji riječ o trostrukom povećanju izvješća o nasilju nad ženama, a oni izlaze iz izolacije. U Španjolskoj je prošlog tjedna majku dvoje djece ubio nasilni partner.

- Kada je mjesto u kojem biste se trebali skloniti isto ono u kojom se nalazi osoba koja vas zlostavlja, tada izazivate posve novu razinu straha, anksioznosti i opasnosti - rekla je Stephanie Love-Patterson, izvršna direktorica organizacije "Connections for Abused Women and their Children" i voditeljica skloništa za žrtve obiteljskog nasilja u Chicagu te je istaknula da zlostavljanje ne prestaje u doba pandemije. U skloništima Autonomne ženske kuće Zagreb trenutačno su prepunjeni kapaciteti te skrbe o osam žena koje su s djecom pobjegle pred nasilnim partnerima.

– One su prestrašene i boje se nasilja, korone i potresa, no trenutačno ih sve razdire egzistencijalni strah. Naime, sve su bile u radnim odnosima s ugovorima na određeno vrijeme, i svih osam su dobile otkaze tih ugovora unazad tjedan dana. One se pitaju što će biti poslije – pojasnila je Tölle ističući kako je ipak spašavanje života i bijeg od nasilja na prvome mjestu, pa ih to nije obeshrabrilo da se i dalje hrabro usprotive okolnostima. Kaže kako oni kao udruga ne mogu puno pomoći ako im se žrtva sama ne javi jer nemaju informacije o situaciji, no svakako potiče susjede i bližnje da se uključe i pomognu. 

Grad Zagreb je pod nikad jačim pritiskom, bolje reći - nasiljem
Grad Zagreb je pod nikad jačim pritiskom, bolje reći - nasiljem

– Susjedi su ti koji prvi čuju galamu, plač, razbijanje u stanu iznad ili ispod. Apeliramo na njih da ne šute i da prijavljuju takve situacije. Također, može pomoći i rođak koji je u kontaktu sa žrtvom, pa također prijaviti policiji ako ima spoznaja da se u tom domu odvija nasilje – savjetuje  Neva Tölle. Kako bi olakšali situaciju ženama u Španjolsko, Andaluzijski institut za žene (IAM) i Andaluzijsko vijeće fakulteta farmaceuta (CACOF) podržali su kampanju 'Maska 19' kakva se već provodi na Kanarskim otocima. Riječ je o šifri kojom će zatražiti pomoć, odnosno kad žrtva nasilja prilikom ulaska u ljekarnu zatraži „Masku 19“, osoblje odmah alarmira policiju. U kampanju se uključilo 3.800 ljekarni.

– Zgodan detalj, no mi u Hrvatskoj znamo da maskica ni za lijek nema, a kamoli maskica koje bi bile signal za poruku koju žena šalje. To je nešto što ne možemo koristiti kao model. S druge strane, imali smo već akcije tajnog traženja pomoći poput crtanja točke na dlanu, no sve te signale zlostavljač primjećuje i vidi, osobito jer je žrtva prisiljena boraviti uz njega cijeli dan – istaknula je Tölle. Problem s maskicama vide i u Ljekarni Pablo.

U sigurnim kućama više nema mjesta, a nasilje sve brutalnije
U sigurnim kućama više nema mjesta, a nasilje sve brutalnije

– Za sad nemamo baš nikakvih maskica, no inicijativa nije loša i može se primijeniti kod nas, samo na druge načine. Primjerice, da žena prilikom ulaska u ljekarnu ima rukavicu samo na lijevoj ruci, ili da izgovori određenu rečenicu koja može biti signal. Ne vidim zašto ne i sigurni bi mnogi podržali takvu akciju – zaključila je ravnateljica Ljekarne Pablo mag.pharm. Sanja Mihanović.

Davor Javorović/PIXSELL


Hrvatska policija bilježi ukupno 635 prijava vezanih uz problematiku obiteljskog nasilja unazad mjesec dana, a u taj su broj uključena kaznena djela i prekršaji iz te domene.


- Načelno možemo reći kako u posljednjih mjesec dana ne bilježimo porast kažnjivih radnji s elementima nasilja u obitelji niti u broju kaznenih djela niti prekršaja. Napominjemo kako se sva postupanja vezana uz dojave nasilja u obitelji provode se prioritetno i žurno. Zbog dinamike i složenosti nasilja u obitelji, upravo dojave o nasilju u obitelji smatraju se najrizičnijim  intervencijama koje ne trpe odgodu, neovisno o drugim ugrozama, kazali su iz Službe za odnose s javnošću Ministarstva unutarnjih poslova.

'Želimo pokazati da nasilje nad ženama ne smije biti normalno'
'Želimo pokazati da nasilje nad ženama ne smije biti normalno'


Žrtvama koje se ohrabre i pozovu policiju, savjetuju da zatraže medicinsku pomoć ukoliko im je potrebna, a policijskim djelatnicima detaljno ispričaju okolnosti nasilničkog incidenta i navedu eventualne ranije slučajeve nasilja u obitelji. Ističu kako posebno valja naglasiti jesu li djeca bila nazočna te reći ima li u kući. Također, ako žrtva nije sigurna koja su njezina prava, može od policije zatražiti da je uputi u njih, kao i savjet oko ustanova koje mogu pomoći u smještaju.
    

Kako pomoći žrtvi?

U Skloništu za žrtve nasilja Dom Duga-Zagreb primjećuju neznatan porast broja poziva, a vjeruju kako je to povezano s izolacijom i rezultat je povećanog nasilja koje žene trpe u vlastitom domu.

Husband assaulted his wife severely, The concept of violence aga


- Na našim savjetodavnim linijama za pomoć žrtvama normalno smo nastavili s radom i tijekom pet dana u tjednu javljaju nam se žrtve obiteljskog nasilja. U prosjeku smo prije samoizolacije i ove situacije tijekom pet dana imali oko 10 do 15 poziva, a unazad dva tjedna bilježimo neznatan porast od 10 posto poziva. Iako zvuči kontradiktorno, zapravo je i taj porast lako objasniti. Ljudi koji su imali i prije poremećene odnose, sad su upućeni jedni na druge. Krize se danas javljaju i u korektnim odnosima, ali uspiju to izgladiti. U nasilnim vezama to nije tako. S druge strane, žene žrtve nasilja trebaju pomoć, ali su zatvorene sa zlostavljačem i vjerojatno u još gorim uvjetima nego prije, samo što sad ne može nazvati nikoga jer bi i taj poziv mogao biti okidač za novo zlostavljanje ili svađu – govori ravnateljica Željka Barić.

Kaže kako s obzirom na prirodu telefonskog savjetovanja, žrtve nemaju običaj prepričavati u detalje što im se zbiva u životima, nego traže neposrednu pomoć za situacije koje su se upravo odvile u njihovom domu.

- Kapaciteti Doma Duga Zagreb sa skloništem popunjen, imamo 25 mjesta koja trenutačno koristi 11 žena i 14 djece.  Naša zadnja korisnica je u sigurnu kuću ušla početkom ožujka, no znam u drugim sigurnim kućama u kojima ima mjesta da je ova situacija vrlo složena. Većinom naše korisnice dolaze u noćnim satima, hitno i bez prethodne pripreme, a danas se želimo osigurati da su prilikom dolaska zdrave te da nisu rizik za zajednicu, Svakako bi ih trebalo testirati na korona virus, pa nam je svima ova situacija dodatno opterećenje - ističe ravnateljica. 

Kazala je kako samo dvije korisnice nisu u radnom odnosu, dok njih četiri i dalje moraju odlaziti na posao, a ostale su na čekanju. Sada se suočavaju s naglim troškovima nabave opreme i dezinfekcijskih sredstava kako bi se pridržavali uputa o zdravstvenoj sigurnosti svih korisnika skloništa.  

A o čemu zapravo govore hrabre žene koje odluče potražiti pomoć, doznajemo od psihoterapeutkinje na savjetodavnoj liniji skloništa.

- Najčešće prvo ne pričaju o zlostavljanju nego su pod intenzivnim emocionalnim reakcijama i opisuju situaciju koja se aktualno zbiva. Najčešće je to incidentna situacija koja zahtijeva urgentnu pomoć. Ono što mi možemo učiniti je prijaviti sve policiji, a žrtve uputiti na Hitnu. Pokušavamo otkriti prije svega je li naša sugovornica sigurna u trenutku dok s nama razgovara, ili tek treba doći do sigurnosti – pojasnila je Tina Peraica, psihoterapeutkinja savjetovališta Doma Duga Zagreb. Ako je riječ o nasilnim situacijama, savjeti koje nude žrtvama uvijek su isti.

– Najprije se trebaju uvjeriti da su sigurne i da im zlostavljač u trenutku dok se javljaju ne može nauditi. Potom treba pozvati policiju i prijaviti nasilje, te Hitnu pomoć ako postoje ozljede. Sigurnosni plan potom podrazumijeva uzeti osobne stvari i dokumente, iskoristiti trenutak nepažnje zlostavljača te se s djecom skloniti na sigurno. Frustrirajući čimbenici su danas puno veći nego inače. Tu je izolacija, nemogućnost kretanja, otkazi i egzistencijalna nesigurnost, potres, tako da sam uvjerena kako je nasilje daleko češće nego ranije, ali ono ostaje u četiri zida – tvrdi Peraica.

Abusive Man Behind a Female Victim

Ženama koje proživljavaju bilo koji oblik zlostavljanja, od psihičkog, emocionalnog, financijskog i fizičkog, savjetuje da pripreme sigurnosni plan. On podrazumijeva unaprijed promišljene aktivnosti koje će im u kritičnom trenutku pomoći da se nađu na sigurnom. Nakon proživljenog nasilja treba se smiriti i nazvati policiju te sve prijaviti. Osim pripreme osobnih dokumenata treba promisliti može li se skloniti kod nekoga od rođaka i prijatelja ili će se javiti nekoj od sigurnih kuća te ondje zatražiti pomoć. Kaže kako mnoge žene misle da su zbog izolacije prisiljene trpjeti tešku situaciju, no to nije točno i sustav funkcionira. I ona poziva susjede da se uključe i pomognu.

- Osobno sam prijavila prošlog tjedna jer sam u zgradi čula da se događa nasilje. Susjedi čuju sve što se zbiva oko njih, pa u tuđe udarce i bol. To nije nešto na što bi trebali okretati glavu – savjetovala je psihoterapeutkinja ističući kako u svemu treba posebno misliti na djecu koja su u ovakvoj izolaciji najizloženija.

– Djeca ne idu u školu nego imaju online ili TV nastavu, pa doma svjedoče baš svemu što su ranije možda uspjeli izbjeći. Prošlog tjedna mi je jedna od žrtava ispričala kako je njezina curica bila iza staklenih vrata u trenutku dok se odvijalo nasilje, pa je sve čula i svemu je svjedočila. U svemu tome žrtve treba podsjetiti i osvijestiti da i dalje imaju odgovornost za djecu i da su dužne zaštititi ih, a to znači prijaviti i izdvojiti se iz takve situacije – kazala je Peraica.

Dodala je i kako djecu valja usmjeriti na telefonske linije za pomoć, pa ako već žrtva nije u mogućnosti nazvati, možda djeca jesu i u tome ih treba ohrabriti. Svjetske udruga za zaštitu žrtava nasilja i socijalni radnici savjetuju ženama da pronađu alternativne načine na koje će poslati signal da im treba pomoć, poput slanja signala susjedu, upaljenog svjetla na ulazu u dom ili korištenjem kodne riječi u telefonskom razgovoru. Kao i domaći stručnjaci, i njemački Savez savjetovališta za žene apelirao je na susjede i prijatelje da alarmiraju policiju u slučaju naznaka da se netko zbog obiteljskog nasilja nalazi u opasnosti. Pozvali su i državne službe da u slučaju popunjenosti sigurnih kuća omoguće smještaj ugroženih u hotele.

Ako ste odlučili otići...

Iz MUP-a savjetuju da, ukoliko ste odlučili končano prekinuti krug nasilja i otići iz nasilne veze, promislite o tome što morate ponijeti.
-    stvari koje su isključivo vaše osobno vlasništvo
-    službene dokumente (putovnicu, vašu i zdravstvene iskaznice vaše djece, osobnu iskaznicu, vjenčani list, dokumente o posjedovanju nekretnina, rodni list za djecu, školske knjižice i sve ostale potrebne dokumente)
-    neophodne lijekove
-    ključeve
-    novac
-    najnužniju odjeću i obuću
-    djetetovu najdražu igračku, školsku torbu i knjige.

Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Bio je bez simptoma, a nakon par dana ovo su pluća oboljelog

POGLEDAJTE VIDEO (Boris Banović) #ZAJEDNO24SATA:

Pokretanje videa...

00:24

 

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 43