77 ruku za, 60 protiv: Oni su u Saboru bili za Lex AP. Može li zakon pasti na Ustavnom sudu?

Lex AP je izglasan. Većina amandmana oporbe je odbačena. 77 zastupnika glasalo je za, 60 protiv, a jedan suzdržan. 

Na zakon su oporba i Odbor za zakonodavstvo uložila 11 amandmana. Prije glasanja, stanku su tražili SDP, GLAS - Centar - Stranka s imenom i prezimenom, Socijaldemokrati, Fokus i Radnička fronta. Stranka je odobrena, ali nisu na nju i otišli.

- Tražim stanku vezanu uz Lex AP. Sretan vam dan raspuštanja, a kao i za svake praznike, i ovdje se donose darove, međutim te vaše darove ne žele novianri, zviždači i svi oni građani koji prijavljuju korupciju - rekao je Grbin i prozvao Željka Reinera. 

SDP je predložio amandman prema kojem bi se članak 307.a Zakona o kaznenom postupku brisao i time novinari ne bi mogli biti pretraženi, ispitani i njihove nekretnine pretresene, a elektronika zaplijenjena kako bi se saznalo tko im je izvor. To nije prihvaćeno. 

APEL ZASTUPNICIMA HND: Odbacite Lex AP, zakon opasnih namjera. Usvoji li se, borba protiv njega se nastavlja

- Ovo je jedan od najcrnijih dana u novijoj Hrvatskoj povijesti, napad na demokraciju. Ovo je crni mrak. Mi ćemo tražiti ocjenu Ustavnosti - rekao je predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko.

Neslužbeno doznajemo da bi zakon mogao proći na Ustavnom sudu zbog ubacivanja javnog interesa. Po Ustavu, novinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i pristup informacijama. Ograničavanje prava na pristup informacija mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničavanjem u svakom pojedinom slučaju o kojem se piše. A Lex AP ograničava pristup informacijama iz svih istraga. 

Kako su glasali oko Lex AP

ZA 

Ačkar Krešimir, Bačić Ante, Balić Marijana, Baradić Nikolina, Barbarić Nevenko, Baričević Danica, Barišić Dražen, Bedeković Vesna, Begonja Josip, Bilek Vladimir, Blažević Anamarija, Borić Josip, Bošnjaković Dražen, Brčić Luka, Brkan Jure, Budalić Ivan, Burić Majda, Bušić Zdravka, Cappelli Gari, Ćelić Ivan, Ćosić Pero, Deur Ante, Dodig Goran, Đakić Josip, Franković Mato, Grba-Bujević Maja, Gregurović Zoran, Hrebak Dario, Hrelja Silvano, Ivanović Goran, Jandroković Gordan, Jankovics Robert, Jeckov Dragana, Jelkovac Marija, Jembrih Ljubica, Jenkač Siniša, Juričev-Martinčev Branka, Kajtazi Veljko, Kapulica Mario, Karlić Mladen, Katičić Krunoslav, Kirin Ivan, Klarić Tomislav, Klasić Darko, Kliman Anton, Komes Magdalena, Krstulović Opara Andro, Lekaj Prljaskaj Ermina, Lukačić Ljubica, Maksimčuk Ljubica, Mandarić Marin, Mažar Nikola, Milošević Boris, Murganić Nada, Okroša Tomislav, Pavić Marko, Perić Grozdana, Petir Marijana, Pocrnić-Radošević Anita, Pupovac Milorad, Radić Ivan, Radin Furio, Reiner Željko, Sanader Ante, Sobota Darko, Srpak Dražen, Stier Davor Ivo, Šarić Josip, Šašlin Stipan, Šimičević Rade, Štromar Predrag, Totgergeli Miro, Tramišak Nataša, Tušek Žarko, Vidović Radoje, Zekanović Hrvoje, Zmaić Ankica.

PROTIV 

Ahmetović Mirela, Antolić Vupora Barbara, Bajs Damir, Bakić Damir, Ban Vlahek Boška, Bartulica Stephen Nikola, Bauk Arsen, Beljak Krešo, Benčić Sandra, Bernardić Davor, Bulj Miro, Brumnić Zvane, Daus Emil, Dretar Davor, Fabijanić Erik, Glamuzina Katica, Glasovac Sabina, Glavašević Bojan, Grbin Peđa, Grčić Branko, Grmoja Nikola, Hajdaš Dončić Siniša, Hajduković Domagoj, Hasanbegović Zlatko, Jakšić Mišel, Kovač Stjepan, Kujundžić Ante, Kuzmanić Matko, Lalovac Boris, Lerotić Marin, Marić Andreja, Martinčević Natalija, Milanović Litre Marko, Miletić Marin, Mrak-Taritaš Anka, Nađ Vesna, Nemet Katarina, Nikolić Romana, Orešković Dalija, Ostojić Rajko, Pavić Željko, Peović Katarina, Posavec Krivec Ivana, Petrov Božo, Puljak Marijana, Radolović Sanja, Raspudić Nino, Raukar-Gamulin Urša, Sabljar-Dračevac Renata, Sačić Željko, Selak Raspudić Marija,  Šimunić Irena, Udović Sanja, Vidović Davorko, Vidović Franko, Vlašić Iljkić Martina, Vučemilović Vesna, Vukas Nikša, Vukovac Ružica, Zurovec Dario.

Marina Opačak Bilić je bila suzdržana

EU ZAKON DANAS NA GLASOVANJU U Saboru Lex AP, u Europskom parlamentu EMFA: 'To je zakon koji će štititi novinare i izvore'

Lex AP protiv zakona i načela EU

Vlada je branila Lex AP uz tvrdnje da su novinari zaštićeni i da ih se ne može ispitivati, pratiti, prisluškivati i pretraživati, to baš i nije tako jer postoje iznimke. Pozivaju se na Zakon o kaznenom postupku, koji u jednom dijelu kaže da su novinari i  urednici izuzeti pretresa i privremenog oduzimanja bilješki i elektronike, ali isti zakon spominje i iznimke, a jedna od iznimki je kršenje Kaznenog zakona po članku 307.a. 

Taj pak zakon govori o tome da se novinare i urednike može ispitati, pretražiti, privremeno im se oduzeti bilješke i elektronika ako su nekome pomogli ili štite izvor koji im je otkrio informacije iz tajnog dijela istrage. S Lex AP-om, istrage koje su sad nejavne, postat će tajne, pa bi tako svaki novinar po kaznenom zakonu mogao biti ispitan, a elektronika i bilješke mu pregledani. I tako bi novinari, unatoč dijelu Lex AP-a koji tvrdi da novinari ne mogu biti počinitelji kaznenog djela, svejedno mogli biti obuhvaćeni istragom. A to znači da ne bi mogli zaštititi svoje izvore i zviždače. Ovom pravnom akrobacijom može se zastrašiti sve koji novinarima žele dati informacije o nepravilnostima i korupciji. I na taj način, upitno je koliko bi ljudi riskiralo da iznesu stvari u javnost. 

AKT KOJI ŠTITI NOVINARE EU parlament usvojio prvi akt o slobodi medija u Europi: Bit će obvezujuć za sve članice Unije

Pitanje je kako će taj zakon opstati jer je Europski parlament u srijedu izglasao EMFA-u, krovni zakon kojeg u roku 15 mjeseci sve zemlje članice trebaju implementirati. Dio toga zakona je i članak 4 koji kaže da se novinare, urednike i njihove članove obitelji ne može privesti, sankcionirati, presretati, nadzirati, pretraživati ili im zaplijeniti elektroniku, pretraživati nekretnine u kojima žive i redakcije ukoliko novinari odbiju odati svoj izvor, osim ako to ne zahtjeva javni interes po članku 52 ugovora o Europskoj uniji.

Država koja ne prilagodi dovoljno dobro svoje zakone europskim, ili pak to odbije učiniti, može snositi posljedice. Zbog takvih stvari sud Europske unije u Luksemburgu bi mogao prvo Hrvatskoj narediti da plati kaznu, a onda joj i zamrznuti novac iz EU fondova.

- Pokreće se prekršajni postupak, a ako članica ne reagira ide se na sud. Nakon toga sud odlučuje o plaćanju kazne i EU fondovima. To je jedna blamaža za državu. I Hrvatska je sudjelovala u pregovorima oko ovog Zakona i ako se ne uvede, to će biti stvarno sramota - objašnjava Predrag Matić. 

A Hrvatska ovisi o EU fondovima kad su u pitanju obnova od potresa, inovacije, infrastruktura i poljoprivreda.