6 zakona nestrpljivosti: Služi li za dobro ili loše ovisi o nama

Bilo da ste jednom odustali od projekta koji ste započeli, usred nekog posla zaključili da ne vrijedi truda ili otišli nakon pola sata stajanja u drugom redu, rijetki su ljudi koji su imuni na manjak strpljenja. Nestrpljivost najčešće rezultira nepromišljenim i nagonskim odlukama koje su potaknute nervozom, no nikako se ne može reći da je nestrpljivost isključivo loša stvar, piše Psychology Today.  

Da čovjek ima neograničene rezerve strpljenja, tada se nikad ne bi maknuli iz nezadovoljavajućeg ljubavnog odnosa, napustili posao koji nas godinama frustrira ili se općenito pokrenuli u želji da nam nešto u životu bude drugačije. Zbog toga je ključno prepoznati i kontrolirati vlastitu nestrpljivost te odrediti služi li ona za dobre ili loše svrhe.

Okidač je kriva procjena truda uloženog u neki cilj

Da čovjek samo sjedi u sobi "prazne glave", on neće biti nestrpljiv. No, ako odluči izaći i zabaviti se, tada si je on postavio neki cilj i još uvijek nije nestrpljiv. Nazove li prijatelja s kojim se želi zabavljati, a on mu se ne javlja, možete postati lagano nestrpljiv. Što duže će mu trebati da pronađe nekoga s kime će ostvariti svoj cilj - izaći van i zabaviti se, bit će sve nestrpljiviji.

Općenito, nestrpljenje je rezultat situacije u kojoj čovjek ima cilj te shvati da su troškovi da ga ostvari veći nego što je pretpostavio, s time da trošak mogu biti vrijeme, novac i trud.

Nestrpljenje potiče promjenu ciljeva

Nakon što ljudi shvate da je trošak dostizanja cilja prevelik, kreću razne misli. Logičan je slijed izbjegavanje tog dodatnog troška, primjerice ako smo u prometnoj gužvi - razmišljat ćemo o alternativnim putevima, trubiti drugim vozačima da nam se maknu s puta itd.

Dijete koje čeka božićne poklone počet će se cjenkati roditeljima kako bi mogao otvoriti poklone ranije, a čovjek koji čeka povišicu pritiskat će šefa stalnim javljanjima. Ipak, često dolazi i do promjene ciljeva uslijed velike nestrpljivosti - čovjek procijeni da ga situacija čekanja previše živcira pa iz obrambenog mehanizma zaključuje da ni ne želi to što je prethodno želio, ili ga zbog količine nervoze taj cilj više ne može usrećiti.

themoviedb.org

Nestrpljenje i ogorčenost su najgora kombinacija

U situaciji u kojoj se nestrpljenje vremenski produljuje, primjerice kod čekanja u dugom redu, ogorčenje je faktor zbog kojeg nećemo promijeniti red ili izaći iz dućana, već ćemo namjerno čekati i skupljati frustraciju kako bi se otresli na blagajnicu, usporenog kupca ili koga god možemo okriviti za svoje nezadovoljstvo. Upravo su kombinacija nestrpljenja i ogorčenosti najčešći okidači bijesa, ljutnje i nepromišljenog ponašanja. Što manji stupanj samokontrole ima, to su veće šanse da ono dovede do svađe, pa i nasilja.

Kod više opcija smo češće nestrpljivi

Općenito, što čovjek ima više opcija ispred sebe, to postaje nestrpljiviji, objašnjavaju psiholozi. Zbog toga ćemo biti napeti ako radimo više stvari odjednom, radeći dugo i naporno bez očitih rezultata. Zbog toga je ključno smanjiti svoj broj opcija kako bismo odabrali ono na što ćemo se usmjeriti.

Nestrpljenje može biti i dobro i loše

Nestrpljiv čovjek u prometu prije će uzrokovati nesreću, dati otkaz zbog ljutnje na šefa iako si to ne može priuštiti, ili odustati od nekog projekta na kojem je mogao profitirati jer nije imao živaca čekati uspjeh. Ipak, ono može i dobro poslužiti - kao indikator da čovjek ne može više trpjeti nešto što mu ne odgovara. Jedini način prepoznavanja služi li dobrim ili lošim ciljevima je procjena "hladne glave" - nakon smirivanja živaca. 

Pitanja koja si treba postaviti

Ako razumijemo kako funkcionira nestrpljenje, možemo usmjeriti tu negativnu energiju kako bismo ostali smireni. Psiholozi navode pitanja koje si pojedinac treba postaviti kod pojave nestrpljenja: