500 000 Hrvata će tijekom života patiti od depresije

Od depresije boluje 340 milijuna ljudi, a do 2020. biti će prva ili druga bolest na svijetu te najčešći uzrok samoubojstava. Bolest pogađa središnji živani sustav i utječe na cijelo tijelo, raspoloženje i stanje uma te se mora lijeiti psihoterapijom i lijekovima jednako kao što se za srčane bolesti ili tlak mora uzimati redovita terapija. Najveći je problem što se depresija često ne dijagnosticira, a oboljele društvo zbog predrasuda često obilježi kao lijene, neodgovorne i nezainteresirane, odnosno sve samo ne bolesne.
No prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, u svakoj državi industrijskog svijeta izmeu 10 i 15 posto stanovnika oboli od depresije u jednom trenutku života. Po tome će 450-600 tisuća Hrvata bolovati od depresije u nekom periodu. Ta brojka se vrtoglavo povećava uzmu li se u obzir ovisnici o alkoholu koji mogu biti zamaskirani oboljeli od depresije, a u Hrvatskoj ih je 250-300 tisuća. Nakon liječenja depresije alkoholizam nestaje ili se lakše lijeći. - Gubitak interesa za svakodnevne aktivnosti prvi je znak depresije, a mogu se javiti i drugi simptomi poput nesanice ili problema sa spavanjem. Lijekovi su dio terapije i nisu nužni ako stanje nije teško, a glavnu ulogu imaju psihoterapija i podrška obitelji - upozorava dr. med. Boris Jerbić, spec. neuropsihijatar. Najčešći simptomi su osjećaj krivnje bez pravog razloga, jak očaj i malodušnost koja ne prestaje te gubitak energije, teškoće pri koncentriranju, osjećaj nemira ili praznine, negativne i tužne misli kao i opća nezainteresiranost za život. No i bolovi kojima se ne može pronai uzrok, poput glavobolje, bolova u kralježnici, dišnih ili srčanih problema te čestih želučanih ili crijevnih tegoba mogu biti pokazatelj depresije.

>>Promjena apetita, debljanje ili naglo mršavljenje, popraeni lošim raspoloženjem ili nervozom, mogu biti znakovi depresije
>>Mnogi depresivni ljudi imaju slabiju koncentraciju. Mogu osjeati kako zakazuju na poslu, a ak im i rutinski zadaci predstavljaju problem
>>Najdepresivniji dan u godini je 21. siječanj, a razlozi su propale novogodišnje odluke, neplaćeni računi i tmurno vrijeme