Pedeseti broj revije: 'Stripovi su zabava za sve generacije...'

Pedeseti broj “Strip revije” Večernjeg lista na kioske dolazi 30. listopada. Glavni urednik Mladen Novaković udruživanje s novinama vidi kao odličnu priliku da strip dođe do šire publike.

Što čitatelji mogu očekivati od jubilarnog broja "Strip revije"?

U pedesetom broju smo odlučili objaviti radove isključivo domaćih autora nešto starije generacije. Štoviše, tema broja su vesterni na način hrvatskih autora Andrije Maurovića, Julesa Radilovića, Waltera Neugebauera i Vladimira Delača. Ovaj broj će iznimno imati 100 stranica umjesto uobičajenih 84. 

Prvi broj Stripforumove "Strip revije" je izašao 2009. Koliko se strip-časopis promijenio u odnosu na tada? 

Sami smo izdržali 16 brojeva u kojima smo objavili mnoštvo remek dijela domaćih i stranih autora. Među njima je bilo puno rariteta koji su po prvi put reprizirani nakon premijernog objavljivanja prije mnogo godina. Objavili smo i puno tekstova na temu stripa koji su zapravo otkrivali povijest hrvatskog stripa koja nikad nije sustavno obrađena. U rujnu 2013. započeli smo suradnju s Večernjim listom i od tada izlaz Strip revija Večernjeg lista. Strip časopis je dopro do velikog broja  čitatelja i morali smo zadržati istu koncepciju, a to je kombinacija domaćeg stripa i sjajnih inozemnih majstora kao Foster, Drake, Williamson, Holdaway, Giardino, Font, Hermann i drugi. Od domaćih autora zastupljeni su stari majstori Maurović, Radilović, Reisinger i ostali, ali i autori mlađeg naraštaja kao Goran Parlov, Nikola Listeš, Edy Biuković, Boris Talijančić, Bernard Kolle, Vladimir Davidenko, Tomislav Košta i drugi. Smanjen je broj tekstova, ali je časopis bogatiji za remek djela svjetskih legendi stripa. Sretni smo da se svaki broj rasproda u više tisuća primjeraka što pokazuje da su čitatelji prihvatili našu Strip reviju i da je naša namjera popularizacije stripa kroz strip časopis prihvatljive cijene postigla uspjeh.

Što vas je privuklo stripovima i kada ste se točno 'zaljubili' u njih? 

Stripovi su sjajna stvar. Zabava za sve naraštaje. Mogu vam priuštiti užitak čitanja istovremeno dajući i likovni doživljaj kao da ste u galeriji s tim da ovdje imate jedan dinamični tijek grafičkih prizora koji vas uvlači u jedan svijet drugačiji od uobičajene stvarnosti. Osobno, stripove sam počeo čitati kao dijete u predškolskom razdoblju, pa sam tako naučio čitati i latinicu i ćirilicu kroz stripove. Uz to tada su bili popularni zabavnici kao npr. Plavi vjesnik ili Politikin zabavnik koji su uz stripove donosili i zanimljive tekstove o svemu. To je bila malo novinsko sveučilište, a lako štivo je otvaralo prozor u svijet. U stripove sam se zaljubio šezdesetih godina najprije zbog Plavog vjesnika, a zatim sam počeo čitati gotovo sve što je izlazilo. Danas sam probirljiviji ali i danas rado čitam dobre stripove.

Koji su vaši omiljeni stripovi i njihovi junaci?

Oduvijek sam volio Princa Valijanta, Harolda Fostera i Asterixa Goscinyja i Uderza. Od domaćih volim stripove Julesa Radilovića, Žarka Bekera i Ota Reisingera. Moji omiljeni francuski autori su Paul Gillon i Jean Giraud, od talijanskih autora volim Dina Battagliu, Sergia Toppia, Guida Crepaxa i Huga Prata. Kao student obožavao sam Alana Forda.

Kakvo mišljenje imate o strip sceni u Hrvatskoj. Da li je popularna kao nekoć dok nije bilo svih čuda tehnologije? Da li vam je žao što nema više stripova po novinama?

Naša strip scena je živahna. Ima puno stripova u dječjim izdanjima kao Radost, Smib, Prvi izbor, Modra lasta i drugi. Za mladež i odrasle ponuda stripova u albumima je dobra, ali su zbog malog tržišta cijene visoke i naklade male, do 500 primjeraka. Na taj način je strip završio u rezervatu kolekcionara koji su najvjerniji kupci i plaćaju bez obzira na cijenu strip albuma. Imamo i strip događanja-festivale kao što je Crtani romani šou (CRŠ) koji je izvrsno posjećen i na kojem se uz izložbe i trguje starim stripovima. To pokazuje da za stripostoji zanimanje. Tomu je dokaz i uspjeh Strip revije koja se prodaje u velikom broju u odnosu na albume već i zbog svoje niske cijene od 12 kuna. Tako strip može doći i do onih koji nemaju baš puno novaca. Čuda tehnologije ipak nisu ugrozila strip da bi on nestao. Strip je našao svoje mjesto i uvijek će imati svoje poklonike. Žao mi je što su stripovi nestali iz novina, jer vjerujem da bi uz križaljke, zagonetke i sličan materijal mogli malo zabaviti čitatelje kao to szt o nekada činili npr. Calvin i Hobs, Peanutsi, Hogar Strašni i slični junaci.

Imate li doma veliku kolekciju stripova i gdje nabavljate sve primjerke?

Imam veliku kolekciju, preveliku da bih ih imao doma. U mojoj kolekciji su praktično sva izdanja u novinama i sveskama koja su izlazila u Hrvatskoj, Jugoslaviji, ali i brojna strana izdanja. Mnoga izdanja imaju kolekcionarsku vrijednost. Nemoguće je reći točan broj, ali to su desetci tisuća primjeraka. Nabavljam ih kupovinom, razmjenom, u antikvarijatima, na aukcijama, od prijatelja koji znaju tu moju strast za stripovima. Posebni jedinstveni dio kolekcije kakvu nema nitko kod nas čine originalni radovi crtača stripa, karikaturista i ilustratora. Više tisuća originalnih tabli najboljih svjetskih autora i gotovo svih domaćih autora je u toj kolekciji na koju sam posebno osjetljiv.  

Kakvi su vaši budući planovi odnosno ciljevi što se tiče stripa i Udruge prijatelja stripa?

Plan je da Strip revija Večernjeg lista u suradnji Stripforuma s Večernjakom izlazi i dalje uz podršku naših prijatelja stripa i čitatelja. Glavni cilj od osnivanja Udruge bio je i ostao Muzej stripa ili Kuća stripa u Zagrebu. Od gradonačelnika Zagreba i Ministarstva kulture dobili smo podršku i čekamo da se osigura prostor pa da to realiziramo. Osnova sadržaja Kuće stripa za početak bi upravo bila moja kolekcija. Očekujemo da će Grad Zagreb osigurati prostor, a Stripforum sadržaj i aktivnosti kao izložbe, promocije, radionice, događanja, povezivanja s drugim izvedbenim umjetnostima, glazba i strip, film i strip i slično.