Ovo nisu zlonamjerni postupci, već su dio osnovne kognitivne opreme ljudi koja služi za očuvanje ustaljenog pogleda na sebe i svijet, pojasnio je profesor filozofije i koautor studije Albert Newen
'NEMA TU ZLOBE...'
4 načina na koje lažemo sami sebi - to je češće nego mislite
Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu Philosophical Psychology, laganje samoga sebe nije ništa neobično, zapravo, čini se da je ta navika kod ljudi prilično uobičajena i predvidljiva.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:31
Postoje četiri faze samozavaravanja:
1. Reorganiziranje uvjerenja
Prva strategija samozavaravanja, a koju su istraživači opisali u spomenutoj studiji, je reorganizacija uvjerenja. To je zapravo uvjeravanje samoga sebe u nešto drugo kad ne želite prihvatiti pravu istinu.
- Na primjer, ako je otac uvjeren da mu je sin dobar učenik, a onda sin donosi loše ocjene, on može prvo reći da 'taj predmet ionako nije važan' ili prebaciti krivnju na učitelja koji njegovom sinu 'nije dobro objasnio gradivo' - objasnio je profesor filozofije i koautor studije Albert Newen.
2. Odabir činjenica kroz djelovanje
Newen i njegov kolega dr. Francesco Marchi, ovu fazu nazivaju 'odabirom činjenica kroz svrhovito djelovanje'.
- To uključuje izbjegavanje ljudi, mjesta i/ili stvari koje bi mogle uzrokovati kognitivnu disonancu predstavljanjem činjenica koje se protive vašim uvjerenjima. U prethodno spomenutom primjeru otac-sin, ova strategija bi mogla biti to da otac izbjegava roditeljski sastanak - pojasnio je Newen.
3. Sumnja u vjerodostojnost
- Lako je sumnjati u nekoga ili nešto kad potkopavate njihov kredibilitet. Vidjeti je vjerovati, a bez vizualnog, ili na neki drugi način opipljivog dokaza, nekim je ljudima puno lakše zanijekati problematičnu istinu - nadovezao se dr. Marchi.
4. Generiranje činjenica iz dvosmislenosti
- I na kraju, imamo ono što nazivamo 'generiranjem činjenica iz dvosmislenog stanja stvari'. To uključuje pogrešno tumačenje situacije na način koji vrlo zgodno funkcionira s pričom koju je netko već složio u svojoj glavi - kaže dr. Marchi.
- Na primjer, ako ljubazni učitelj matematike nježno sugerira ocu da se sin ne snalazi, a otac zapravo očekuje jasnu izjavu u slučaju poteškoća, on bi tu učiteljevu ljubaznost i blagost mogao protumačiti kao pozitivnu procjenu sposobnosti njegovog sina - pojasnio je.
Zašto to ljudi rade?
Osim želje da bolje razumiju metode kojima lažemo sami sebi, ova dvojica stručnjaka su, također, željela razjasniti - zašto to radimo. Želimo li na taj način sačuvati dobru sliku o sebi ili nahraniti ego, i pomaže li nam takvo ponašanje da ostanemo motivirani.
- To nisu zlonamjerni postupci, već su dio osnovne kognitivne opreme ljudi koja služi za očuvanje ustaljenog pogleda na sebe i svijet. Ova kognitivna sklonost je katastrofalna u radikalnim novim izazovima koji zahtijevaju brze promjene u ponašanju - objašnjava Newen, a prenosi portal mindbodygreen.com.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
