25 čuda prirode koja trebate posjetiti - dok još nisu nestala

Ledenjaci se tope, klima se zagrijava, razina mora raste, a mnogim ugroženim vrstama prijeti izumiranje. Ekološki najosjetljivija područja i dalje su ranjiva, a najnovije izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjenama i znanosti o klimatskim promjenama potvrđuje ono što već neko vrijeme znamo: Vrijeme je za aktivnu promjenu naših potrošačkih navika i smanjenje emisije stakleničkih plinova ako želimo još malo uživati ​​u našem planetu. U nastavku su neki od najvećih svjetskih prirodnih čuda koje bi valjalo posjetiti dok još možemo.

POGLEDAJTE VIDEO: Dinara - park prirode

Pokretanje videa...

01:15

Video: 24sata/pixsell

1. Koraljni greben Belizea, Belize

Ne čudi da je drugi po veličini koraljni greben na svijetu pod prijetnjom klimatskih promjena. Godine 1998. već je pretrpio težak incident te time izgubio 50 posto koralja u mnogim područjima kao i prepoznatljiv koralj sagnan.

- Brinem se za Belize Barrier Reef. Greben od 300 kilometara s bogatom bioraznolikošću morskih životinja čini ga jednim od najjedinstvenijih ronilačkih lokacija. Rečeno je da više od 90 posto vrsta koje tamo žive ostaje neidentificirano, ali nažalost mnoge su u opasnosti zbog onečišćenja koje je stvorio čovjek, posebno plastike - kaže Torben Lonne s Divein.com. Dobra vijest je da je Belize napredovao u naporima za očuvanje okoliša, a prošle godine na Dan planeta Zemlje, 22. travnja, obvezali su se eliminirati uporabu plastike za višekratnu upotrebu, poput slamki, pribora za jelo i vrećica. Vlada je također zaustavila svako bušenje nafte na moru u nastojanju da očuva ekosustave oko grebena. Više od 1.000 različitih vrsta morskog života je u opasnosti, ali izgledi su dobri za budućnost ako se trenutno stanje održi, kaže Lonne.

2. Nacionalni park Doñana, Španjolska

Najveće močvarno područje Europe nalazi se u Španjolskoj. U Nacionalnom parku Doñana u Huelvi, južna Španjolska, milijuni ptica selica zaustavljaju se na ovom bogatom močvarnom području s bioraznolikošću na putu između Europe i Afrike. Dom različitih ekosustava, uključujući močvarno područje, dine u pokretu i 19 kilometara netaknutih bijelih plaža, također je utočište ugroženim vrstama poput iberijskog risa i španjolskog carskog orla.

- Unatoč visokom stupnju zaštite i bogatoj bioraznolikosti, park je desetljećima ugrožen industrijskim projektima, korištenjem zemljišta, invazivnim vrstama i klimatskim promjenama - kaže Rocío Haro iz tvrtke Alandis Travel. Naime, 2016. godine, nakon globalne kampanje Svjetskog fonda za zaštitu divljih životinja, španjolska vlada objavila je zabranu iskopavanja močvarnih staništa rijeke Guadalquivir koje je bogata bioraznolikošću, te je time uklonila (za sada) najneposredniju prijetnju nacionalnom parku Doñana.

3. Planine Rwenzori, Uganda

Ove planine u istočnoj ekvatorijalnoj Africi između Ugande i Demokratske Republike Kongo još su jedna žrtva klimatskih promjena.

- Planine Rwenzori jedno su od samo tri mjesta u Africi na kojima možete pronaći stalne ledenjake. Međutim 2020. ekspedicija konzervatora Klausa Thymanna potvrdila je da Mount Baker i Mount Speke više nemaju ledenjake - kaže Marc Christensen iz turističke tvrtke Brilliant Africa. Thymann je usporednim slikama dokazao da su dva od pet afričkih vrhova izgubljena. Zato je sada posljednja prilika da vidite afričke ledenjake prije nego što zauvijek nestanu. Ledenjak Mount Stanley jedini je preostali ledenjak u Rwenzorisu, a studije sugeriraju da bi mogao nestati do 2025, tvrdi Marc.

4. Pingvini na Antarktiku

Ljepota ledenih uvjeta na Antarktiku prizor je za pamćenje, ali uskoro bi ono moglo izgledati prilično drugačije. Istraživanje nedavno objavljeno u časopisu Global Change Biology pokazalo je da bi do 2100. godine 98 posto kolonija carskih pingvina moglo biti dovedeno na rub izumiranja. Budući da je njihov životni ciklus vezan uz postojanje morskog leda, stalni gubitak istog mogao bi dovesti u opasnost 70 posto populacije pingvina do 2050.

5. Maldivi, Republika Maldivi

Dvadeset do 50 godina, to je vremenski okvir koji znanstvenici predviđaju za nestanak Maldiva. Smještena usred Indijskog oceana, zbirka od 200 malih otoka i atola možda je poznata po bijelim pješčanim plažama, bogatim koraljnim grebenima i klijenteli poznatih osoba, ali ima i najniži teren od bilo koje druge zemlje na svijetu, koji stoji na manje od 1 metar nadmorske visine.

PODSJETNIK NA PLAŽU Preplanuli ten još dugo nakon odmora? Pazite na par sitnica

- Mnogi znanstvenici predviđaju da će klimatske promjene uzrokovati poplave na Maldivima i da će do 2100. razina mora učiniti tamošnje otoke potpuno nastanjivima - kaže Randall 'Mr. Beach' Kaplan, osnivač i izvršni direktor web stranice s informacijama o plažama Sandee. S globalnom razinom mora koja raste 3 do 4 milimetra godišnje, neki od nižih otoka mogli bi postati nenastanjivi do 2050. godine, prema NASA-i, to bi utjecalo na brojne ugrožene vrste poput morskog psa leoparda i divovske Napoleonove ribe.

6. Tuvalu, južni Pacifik

Negdje između Australije i Havaja nalazi se mala zemlja Tuvalu. Sačinjena je od devet malih otoka, a ovaj netaknuti raj sa zadivljujućim lagunama i koraljnim grebenima privlači samo najhrabrije putnike jer tu zemlju posjećuje otprilike 1.000 turista. Klimatske promjene i porast razine mora, polako, ali sigurno prijete stanovnicima otoka. Dva od devet otoka Tuvalua već su na rubu propadanja, a znanstvenici predviđaju da bi Tuvalu mogao postati nenastanjiv već za 50 godina. Ako se to dogodi, stanovnici Tuvalua mogli bi postati prve dokumentirane izbjeglice na svijetu zbog klimatskih promjena.

7. Everglades, Florida

Kao rezultat ljudskog uplitanja koje je utjecalo na kvalitetu vode i stalne klimatske promjene, ovaj ptičji raj također je dom morskim kravama, nedostižnoj panteri iz Floride i američkom krokodilu, devet različitih klima (piljevina, mangrove, borove savane), a nedavno je uočen i Pine Rockland Trapdoor pauk, koji je zadnji put viđen 1920. godine.

8. Nacionalni park Glacier, Montana

Krševita divljina Nacionalnog parka Glacier do 2030. može ostati bez ledenjaka zbog toplijeg ljetnog vremena i promjena snježnih oborina. Iako nije vijest da se broj aktivnih ledenjaka smanjuje, 1900. godine u ovom parku je bilo 150 ledenjaka, sada ih ima samo 25.  Ako ste oduvijek planirali vidjeti ledenjake i istražiti cestu Going to-the-Sun Road ili ići na rafting niz rijeku Flathead, čini se da je sada pravo vrijeme za to.

9. Franz Josef i ledenjak Fox, Novi Zeland

Morski ledenjaci Novog Zelanda značajno mijenjaju svoju masu iz godine u godinu i opadaju posljednja dva desetljeća. Prema članku iz The Guardiana, ledenjak Franz Josef 'brzo se povlači te je izgubio ogromnih 1,56 km u duljinu'. Ledenjak Fox čeka ista sudbina, a od 2019. njegova je pristupna cesta zatvorena zbog opetovanih poplava i velikog klizišta te je sada dostupna samo helikopterom. 

10. Bijele litice Dover, Ujedinjeno Kraljevstvo

Kultne bijele litice Dovera nisu samo prizor za promatranje; za Engleze to predstavlja mjesto gdje dom počinje i završava. Ove litice su uvijek bile ranjive, ali loše vrijeme, olujni valovi, smanjena opskrba sedimentom i erozija plaže kulminirali su time što je u posljednjih 150 godina stijena erodirala 10 puta brže nego je to bilo prethodnih 7000 godina prema izvješću iz 2016. 

POJASNILA LIJEČNICA Zašto su pojedincima, posebno ženama, ruke puno hladnije? To ovisi i o količini mišićne mase!

11. Mrtvo more, Izrael

Guste vode bogate mineralima zasad su još uvijek prisutne, ali nestaju zahvaljujući pretjeranom iskopavanju minerala i problemima nestašice vode. Novo izvješće procjenjuje da razina vode tone oko 1 metar godišnje, dok zemljište tone oko 15 centimetara godišnje. To je rezultiralo brojnim rupama, neka odmarališta morala su se zatvoriti, a stručnjaci procjenjuju da se to možda neće dogoditi do 2050. Iako postoji predloženo rješenje s kanalom Red Dead, gdje će se voda odvoditi iz Crvenog mora, ovaj potez mogao bi pokrenuti seizmičku aktivnost u regiji, što bi moglo dodati još jedan sloj stresa već ranjivoj okolini.

12. Wedding Cake Stijena, Australija

Smještena sat vremena od Bundeene u Novom Južnom Walesu, neobična blijeda nijansa stijene nastala je kao rezultat ispiranja željeza, a posljednjih je godina ograđena kako bi spriječila bilo koga da stoji na rubovima litice ili uz njih. Slojevi stijene  su 'opasno mekani' i prijeti im urušavanje, što je vidljivo po vertikalnim prijelomima. Iako mu se možete diviti samo izdaleka, obalna šetnja po Kraljevskom nacionalnom parku još je uvijek slikovita i prošarana drugim spektakularnim stijenama.

13. Planina Fuji, Japan

Ako posjećujete Japan, morate vidjeti planinu Fuji. Međutim, pogled na njen vrh s bijelom kapom možda neće biti još dugo takav.

- Nažalost, snježne padaline u Fujiju smanjivale su se posljednjih 8-10 godina. Čuveni vulkan prekriven snijegom uskoro će biti vulkan pravilnog izgleda bez snježnih vrhova - kaže Joel Speyers iz Prep4Travel. Prema NASA-i, opažanja snježnog indeksa ukazuju na to da je snježni pokrivač u prosincu 2020. na planini Fuji bio među najnižim u 20-godišnjoj evidenciji satelita, a njegova kultna snježna kapa bila je znatno manja.

14. Plaža Lanikai, Havaji

Ova je plaža više puta proglašena najboljom plažom na svijetu, a to je čast koja bi uskoro mogla postati zaboravljena uspomena.  Pitanje umjetnih morskih zidova i vreća pijeska značajno doprinosi ukupnoj obalnoj eroziji, a studija koju je provela tvrtka ProPublica pokazuje da se južnom polovicom plaže više ne može hodati i da je veći dio preostale obale erodiran. Sveukupno se procjenjuje da je Oahu izgubio otprilike četvrtinu svojih plaža zbog učvršćivanja obale, a znanstvenici upozoravaju da bi se ta brojka mogla popeti na 40 posto do 2050. godine.

15. Bazen Kongo, Afrika

Klimatske promjene nisu jedina prijetnja zelenom blagu u bazenu Konga. Druga najveća prašuma na svijetu također osjeća posljedice rastuće potražnje za drvom, što je rezultiralo intenzivnom sječom šuma u Gabonu i Kamerunu. Zbog ovih i tekućih problema koji se tiču ​​ilegalnog bušenja nafte i krčenja šuma, do 2040. godine moglo bi se izgubiti do dvije trećine šume i njezinih jedinstvenih biljaka (sadrži više od 10.000 vrsta tropskih biljaka) i divljači (bonobo, planinske gorile, šumski slonovi). Globalno, gubitak Kongovih bazena također igra ključnu ulogu u apsorpciji ugljičnog dioksida - njegova stabla upijaju oko 1,2 milijarde tona ugljičnog dioksida svake godine - i proizvodnji kisika, što bi samo ubrzalo stopu klimatske promjene.

16. Prašuma Atsinanana, Madagaskar

Smještena na istoku Madagaskara, ovo mjesto svjetske baštine dosljedno je na vrhu popisa koje putnici moraju posjetiti. Nije ni čudo što je šest nacionalnih parkova dom mnogim rijetkim vrstama poput 25 različitih vrsta lemura, 50 vrsta gmazova i 100 endemičnih vrsta slatkovodnih riba, od kojih su mnoge ozbiljno ugrožene.

- Nažalost, krivolov i ilegalna sječa na tom području doveli su do toga da su prašume Atsinanane prošle 2010. stavljene na UNESCO-ov popis 'ugroženih' - kaže Aman Saxena iz Trip101.

17. Sundarbans mangrova šuma, Indija i Bangladeš

Ovaj niz niskih otoka u Bengalskom zaljevu poznat je po svojoj jedinstvenoj šumi mangrova. Jedna od najvećih na svijetu, dom je rijetkim bengalskim tigrovima, krokodilima u slanoj vodi, jelenima i riječnim delfinima iz Gangesa. Nažalost, zagađenje, krčenje šuma i prekomjerni ribolov uzrokovali su eroziju obala i krčenje mangrovih šuma. UNESCO procjenjuje da će, ako dođe do porasta razine mora za 45 centimetara,, biti izgubljeno 75 posto mangrova u Sundarbansu, a s njim i mnogi životinjski, biljni i ljudski životi koji o tome ovise.

18. Veliki koraljni greben, Australija

Za sada je legendarni Veliki koraljni greben zaobišao to da ga UNESCO proglasi 'opasnim' mjestom, međutim, nema sumnje da je pod velikom prijetnjom. Dom je više od 1625 vrsta riba, 133 vrste morskih pasa i raža, te 600 vrsta mekih i tvrdih koralja, ali porast temperature oceana ozbiljno je utjecao na greben, koji je australska vlada ocijenila u 'vrlo lošem' stanju 2019. godine.

19. Planina Kilimanjaro, Tanzanija

Ovaj legendarni vrh možda je nekom planinaru najveći izazov, ali zahvaljujući visokim temperaturama, njegova ledena kapa polako se otopila. Godine 2020. svjetski poznati penjač na ledu Will Gadd odlučio je ne penjati se na planinu Kilimanjaro zbog opsežnog smanjivanja njegovih ledenjaka. Umjesto toga, završio je snimanjem 45-minutnog avanturističkog dokumentarnog filma, 'Posljednji uspon', o tome što uzrokuje veliko topljenje. Očekuje se da će ledenjaci potpuno nestati s Kilimanjara u roku od nekoliko desetljeća.

20. Amazonska prašuma, Brazil

Svijet su 2019. šokirale slike Amazonske prašume u plamenu gdje je izgorjelo približno 9840 kvadratnih kilometara šume. Nažalost, 2020. ponovno je gorjelo, a ovoga puta, prema analizi satelitskih podataka od NASA-e, požari su bili jači. Čak i nakon desetljeća očuvanja, procjenjuje se da će najveća tropska prašuma na Zemlji koja se širi od Brazila do Perua, Ekvadora i Venezuele nestati za 50 godina zahvaljujući pretjeranim zahtjevima za govedinom, sojom i drvom.

21. Rijeka Yangtze, Kina

Krstarenje najvećom azijskom rijekom je zasigurno najbolji način za njeno istraživanje. Treća najduža rijeka na svijetu (6300 kilometara) je jedna od najplodnijih rijeka i održava polovicu kineskih divljih životinjskih i biljnih vrsta. Dom je i pandama, sibirskim ždralovima i pliskavicama, no nažalost, kombinacija gusto naseljenog područja i jako industrijski razvijenih gradova uzrokuje velike poplave i uništavanje staništa na tom području, zagađivanje vode te utjecaj na vodoopskrbu milijuna ljudi. Međutim, s donošenjem novog zakona koji obećava kineske napore da ispuni svoje obveze prema Pariškom sporazumu, zemlja sada pojačava ozelenjavanje i dekarbonizaciju gospodarske aktivnosti kako bi dosegla vrhunac emisije ugljika do 2030. godine i neutralnost ugljika do 2060. godine.

22. Arktički polarni medvjedi

Pogoršanje klimatskih uvjeta predstavlja prijetnju osjetljivom ekosustavu Arktika, a jedna dodatna žrtva otapanja leda je polarni medvjed.

- Znanstvenici kažu da klimatske promjene prijete mnogim životinjama na Arktiku i to potpunim izumiranjem. Polarni medvjedi u najvećoj su opasnosti, jer kada se smanji površina leda, prisiljeni su se preseliti na obalu s manjom opskrbom hrane - rekao je za The Siberian Times svjetski poznati istraživač Fjodor Konjuhov.

23. Himalajski glečeri, Indija

Globalno zatopljenje uzrokuje topljenje himalajskih ledenjaka brzinom koja se udvostručila od početka 21. stoljeća. Prema izvješću BBC-a, 'glečeri u Himalaji ne samo da opasno pune ledenjačka jezera, već uzrokuju i druge opasnosti koje se ne prate'.Dok se uvjeti oko ovog čuda prirode uvelike ne poboljšaju, virtualno iskustvo putovanja moglo bi biti najbolji način da ga doživite.

24. Nacionalni park Joshua Tree

Kako bi izgledao nacionalni park Joshua Tree bez njegovih prepoznatljivih Joshua stabala neobičnog oblika? Ako se klimatske promjene ovako nastave, ovo kultno drvo koje je krasilo pustinju Mojave 2,5 milijuna godina možda će nestati. Naime, 22. rujna 2020., Kalifornijsko povjerenstvo za ribu i divljač jednoglasno je izglasalo da se zapadnim stablima Joshue odobri privremena zaštita ugroženih vrsta, čime je nezakonito sjeći, oštetiti ili ukloniti stablo Joshua bez dozvole ili posebnog dopuštenja na godinu dana . Iako će se time kupiti neko vrijeme za pomoć u sadnji mlađih stabala, stablo Joshua ostaje na milost i nemilost toplijim, suhim vremenskim uvjetima.

25. Vulkan Taal, Filipini

Iako je vulkan Taal jedan od najmanjih vulkana na svijetu eruptirao je 34 puta u posljednjih 450 godina, posljednji put u siječnju 2020. Ovo popularno turističko mjesto trenutno je zatvoreno za turizam zbog emisije visoke razine sumporova dioksida. Drugi najaktivniji vulkan na Filipinima oduvijek je bio popularno turističko mjesto zbog svog slikovitog okruženja usred jezera Taal i blizine grada Manile i plaže Batangas, no vjerojatno će neko vrijeme biti nedostupan.

- Nedavne vulkanske erupcije u vulkanu Taal uzrokovale su ne samo gubitak nekoliko života, već i uništenje flore i faune jezera Taala i okolnih prirodnih staništa. Erupcije su ozbiljno oštetile okolna poljoprivredna zemljišta i zagadile vode jezera, što je učinilo da ovo čudo prirode bude u opasnosti od nestajanja - kaže Aman Saxena iz Trip101, piše Msn.

POGLEDAJTE VIDEO: MOZAMBIK S DUŠANOM BUĆANOM I SAROM HDAGHAOM