Bez njih nekoć nismo mogli, a danas se gotovo uopće ne koriste, već ih se samo prisjećamo s nostalgijom. Razvojem novih uređaja, gadgeta i aplikacija stare stvari postaju tek lijepe uspomene
Sjećate li se vremena kada smo svi u autu imali autokartu koju bi pogledali kada nismo mogli naći ulicu koju trebamo? Pamtite li uzbuđenje koje nas je pratilo kad bismo odnijeli film iz fotoaparata na razvijanje? Nestrpljivo smo čekali nekoliko dana da podignemo slike pa da vidimo žmirimo li na njima. Iako se i danas slike mogu razviti, malo tko to još uvijek čini uz digitalne okvire i foto printere koji su nam dostupni.
Kako svakodnevno svjedočimo napretku tehnologije, a time i novim uređajima, gadgetima i aplikacijama, odlučili smo prisjetiti se nekih stvari koje su zastarjele ili su na dobrom putu da to postanu.
Pisma i telefonske govornice
Pisma su nekoć bila glavno sredstvo komunikacije, a odgovor smo iščekivali danima, čak i tjednima. Koliko smo samo puta ubacili pismo u poštanski sandučić i sjetili se da nismo zalijepili markicu na njega? Pisma koja smo nekoć slali jedni drugima zamijenile su poruke na Facebooku, Instagramu, WhatsAppu i Viberu. Danas poštu uglavnom koristimo tek za slanje službenih dokumenata, dok je e-mail u potpunosti prevladao u poslovnom okruženju.
Međutim, pisma su zapravo postala prošlost već s pojavom telefona i telefonskih govornica. Kupovali smo kartice od 15 kuna koje bismo brižno čuvali u novčaniku za slučaj da trebamo nazvati kući. Danas, osim što govornice gotovo nitko ne koristi, mnoge od njih ni ne rade. U travnju ove godine Zagreb je počeo s demontažom čak 900 govornica jer više nemaju svrhu otkada svi koristimo mobitele. Iako ih se prisjećamo s radošću na neka sporija, jednostavnija vremena, malo tko bi se vratio pozivima iz telefonske govornice kada pred sobom imamo moderne mogućnosti komunikacije.
Video i radio kasete
Prije DVD-a, Blue-Raya i Netflixa video rekorderi i VHS kasete bili su broj jedan kad je u pitanju kućno gledanje filmova. Nismo uživali u premotavanju odgledane kasete i dobivali smo fraze kad bi nam netko od ukućana presnimio Esmeraldu, ali smo ih voljeli jer su nam omogućavale da snimimo omiljenu seriju ili film. Doduše, često su se znale izlizati pa bi s vremenom umjesto Esmeralde gledali "snijeg", no unatoč tome koristili smo ih svakodnevno kao što danas koristimo YouTube i ostale internetske stranice za gledanje omiljenih serija.
Popularne su bile i radio kasete, a prava mala revolucija dogodila se pojavom Walkmana koji nam je omogućio da omiljenu kasetu Vesne Pisarović slušamo dok putujemo autobusom na posao. Pojavom CD-a i CD playera kasete su postale prošlost, ali ni oni nisu dugo potrajali jer se ubrzo pojavio MP3 player. Danas uz YouTube, iPod i smartphone rijetko tko sluša glazbu na CD-u, što i nije neka šteta kad se sjetimo koliko lako su se mogli izgrebati.
Taksimetar i autokarta
Do pojave GPS-a svi smo u autu imali barem jednu autokartu u koju bismo zavirili kad nismo mogli pronaći ulicu koju trebamo. S GPS-om, koji više ne služi samo za privatnu upotrebu na putovanjima, više nema potrebe rastezati kartu. GPS se sve više koristi u prijevozničkim uslugama, a brojne aplikacije poput Google Mapsa i Ubera temelje se upravo na njemu.
Štoviše, Uberova aplikacija pomoću GPS-a bilježi vožnje kako bismo u svakom trenutku mogli znati kuda se vozimo, kada stižemo i tko je za upravljačem. Možemo pratiti ikonu auta koji se kreće prema nama i znati kako mu zaista trebaju samo 4 minute da stigne, a vozač vas više ne može voziti dužom rutom jer preko aplikacije cijelo vrijeme možete pratiti kuda se vozite. Osim toga, Uberova aplikacija će uvijek pokazati najbolju rutu jer uz pomoć GPS-a prepoznaje radove na cesti ili povećanu gužvu na određenoj relaciji, a usto će vam izračunati točno vrijeme dolaska na odredište. Time je Uber podigao uslugu prijevoza na novu razinu, odnosno trajno promijenio način na koji se građani kreću po gradovima. Stoga je samo pitanje vremena kada će se i taksi službe okrenuti GPS-u, jer klasični taksimetar tome više ne može konkurirati.
Dial-up pristup internetu i disketa
Sjećate li se pištavog zvuka prilikom spajanja na internet putem modemske veze? Znali smo čekati i do nekoliko minuta da bismo se spojili, a veza je bila toliko spora da bismo stigli napraviti kavu čekajući da se stranica otvori. Usto, s obzirom na to da se za spajanje koristila telefonska veza, ne bismo mogli telefonirati sve dok ne bismo isključili internet. Danas nam uz bežični internet i aplikacije poput WhatsAppa i Vibera fiksna linija gotovo ni ne treba.
Kao što je wireless 'pojeo' dial-up pristup internetu, tako je USB zamijenio diskete. Tanke četvrtaste diskete, poznate i kao floppy disk, prve su nam omogućile da pohranimo datoteke s računala. Međutim, prva disketa iz 1971. imala je svega 80 kB zapremnine, što znači da ste na nju mogli pohraniti otprilike 5 word dokumenata, ovisno o njihovoj veličini. Danas nam to zvuči smiješno, s obzirom na to da pjesma u MP3 formatu ima otprilike 4 MB. Pojavom CD-a i hard diskova, a naposljetku i USB memorija, diskete su postale stvar prošlosti. Danas postoji USB memorija od nevjerojatnih 2 terabajta (2048 GB), a tko zna koju će tek nezamislivu brojku ta pohrana doseći za nekoliko godina.
Radio budilice i polaroid
Možda ih neki još uvijek imaju kod kuće, no popularne radio budilice već smo odavno zaboravili. Umjesto buđenja uz nagli zvuk, danas nam mobitel omogućuje da se budimo uz omiljenu pjesmu zbog koje nam ustajanje više nije najgora stvar u danu. Usto, radio budilice nemaju tipku snooze kao što imaju mobiteli, a znamo da je većini nas najdraže malo odgoditi ustajanje u hladno jesensko jutro. Zbog toga ni najmanje ne žalimo za starim budilicama.
Ono za čime ipak žalimo je mala kutija zvana polaroid koja bi jednim klikom magično izbacila fotku. Fotoaparat koji je proizvodio instant fotografije bio je Apple svoga vremena, a njegov izumitelj Edwin Land tadašnji Steve Jobs. Prvi put predstavljen 1947. u New Yorku, Polaroid je bio nevjerojatan izum koji bi u trenutku proizveo crno-bijelu fotografiju. Tek 1963. počele su se izrađivati fotografije u boji, a s vremenom su se pojavile digitalne fotografije i printeri, čime je Polaroid pao u sjenu. Ipak, bez obzira na današnje fotografije visokih rezolucija, bezbroj filtera i selfie štapova, polaroid fotografije i dalje izazivaju osmijeh na licima onih koji se sjećaju tog vremena.
Iako se rado prisjećamo stvari koje su dio jednog drugog vremena, tehnologija ide naprijed, a mi s njom. Već sada postoje hologramske videoigre, stoga će nam kroz nekoliko godina današnji mobiteli i tableti biti zastarjeli u odnosu na ono što nam budućnost donosi.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
