Prva posada u kojoj su bili Wiliam 'Bill' Shepherd, Jurij Gidzenko i Sergej Krikalev krenula je ruskom letjelicom Soyuz TM-31 na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS) na današnji dan 2000. godine.
Trojica ovih kozmonauta bili su dio tzv. Expedition 1. Shepherdu kao zapovjedniku ekspedicije te Gidzenku koji je bio glavni za letjelicu, pridružio se i inženjer Krikalev, koji danas slovi kao jedan od najiskusnijih astronauta. Na ISS su stigli 2. studenog 2000. godine. Otad se uvijek netko nalazi na Međunarodnoj svemirskoj postaji, koja je u život krenula još 20. studenog davne 1998. godine. Dio atmosfere vidljiv je i u prijenosu kojeg je objavila Europska svemirska agencija (ESA):
Shepherd je htio biti pilot, ali je pao na testiranju vida
U intervjuu za NASU koji je prethodio prvom letu za ISS, Shepherd se prisjeća ranih dana kad je htio biti pilot, no to mu nije bilo suđeno.
- Pohađao sam pomorsku akademiju i u mornaričkim vojnim snagama sam proveo 28 godina. Htio sam biti pilot, ali nisam prošao test vida zbog čega sam tamo postao ronioc - rekao je tada, naglašavajući kako je stvarno neočekivano što se na kraju ipak našao kao astronaut.
Dodao je kako ima puno zajedničkog između nošenja svemirskog odijela i onog za ronjenje. Dok je shuttle program krenuo na veliko, 1980. prijavio se za astronauta, no bio je odbijen. Četiri godine kasnije iz morskih ulazi u 'svemirske vode' gdje do početka leta provodi 15 godina radeći u Houstonu. U cijeli projekt i pripreme ušao je još 1993.
Krikalev dugo držao svjetski rekord, u svemiru proveo preko 800 dana
- To je to. Prvim pristajanjem na ISS pokrenuli smo lanac stalnih ekspedicija u svemir. Obično kako započnete, tako se i nastavi, pa nam nije bilo svejedno kako ćemo se gore snaći. Svjesni smo da je to bio povijesni trenutak, iako meni to nije bilo prvo slijetanje na ISS - kazao je Sergej Krikalev NASI 2010. povodom prvog desetljeća od ovog pothvata.
Naime, Krikalev je 4. prosinca 1998. bio dio ekspedicije STS-88, gdje je posada na tada još vrlo malu Međunarodnu svemirsku postaju spojila prvi američki modul, tzv. Unity node.
Postaja je danas u već poznim godinama, a istu se smatra najskupljim predmetom koju je čovjek ikad izradio. Posljednja procijenjena vrijednost otprije desetak godina iznosi masivnih 150 milijardi dolara, a postaja, iako bi već 2024. trebala u mirovinu, prema zadnjim informacijama će nastaviti operirati do 2028. godine.
U međuvremenu ima sve više tehničkih problema, ali i onih ljudskih. Od sveg zajedništva koje su Rusi i Amerikanci dijelili prilikom izgradnje, letova i boravka na Postaji, nedavno su Rusi optužili Amerikance da su im na postaji izbušili rupu. Amerikanci su to demantirali.