U javnu raspravu Ministarstvo znanosti i obrazovanja u petak pušta prijedlog o novom izbornom predmetu radnog naslova Kritičko mišljenje. Bit će ponuđen učenicima koji ne idu na vjeronauk, a koji će kod djece razvijati načine razmišljanja, načina učenja, promišljanja svijeta oko sebe. Program bi trebao biti uveden u školskoj godini 2023./2024., a predavat će ga nastavnici povijesti, etike i sličnih društveno-humanističkih predmeta u višim razredima, te učitelji razredne nastave u nižim razredima. Provodit će se dva puta tjedno u svih osam razreda osnovne škole.
- Obećali smo da ćemo ponuditi nešto za djecu koja nemaju alternativni izborni predmet vjeronauku. Nije bila ideja da napravimo pandan vjeronauku. Dosta je pritužbi da ta djeca ne pohađaju nastavu kako bi trebalo. Iako lijepo zvuči da se vjeronauk stavi za prvi ili zadnji sat, to je neizvedivo zbog cjelokupne satnice. Stoga smo okrenuli taj postupak i uvodimo novi izborni predmet - kazao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, koji je dodao i da nije zamišljeno da predmet predaju vjeroučitelji.
Suvremeni kurikul koji je priredila devetočlana radna skupina predstavili su ministar, te voditelj radne skupine Bruno Ćurko, docent na Odsjeku za učitelje Filozofskog fakulteta u Splitu. Ćurko ima dugogodišnje iskustvo u edukaciji mladih na temu filozofije, kritičkog razmišljanja, vještina diskusije, argumenata, analize informacija, medijske pismenosti.
Poštivati različita mišljenja
- Kurikul je usmjeren prema nemanipulativnoj školi, odnosno, da djecu nastoji naučiti kako misliti, a ne što misliti. Osmislili smo tri glavne domene: upravljanje informacijama, osobna i društvena odgovornost, te upravljanje vlastitim mišljenjem. Bitno je da djeca nauče poštivati različita mišljenja, ako su argumentirana - pojasnio je Ćurko ukratko program.
Ministar Fuchs je objasnio kako je kurikul dobio tri domaće neovisne, te jednu stranu recenziju, te kako je "Kritičko mišljenje" radni naslov predmeta, što se može promijeniti. Ćurko je istaknuo kako naziv "Kritičko mišljenje" možda nije najsretnije, te da se njemu više sviđa prijedlog "Svijet oko nas". Na pitanje koja će biti razlika ovog predmeta i sadržajno slične međupredmetne teme Građanski odgoj, koja se u nekim gradovima provodi kao izvannastavna aktivnost, ali i etike, koju slušaju djeca u srednjoj koja ne idu na vjeronauk, Ćurko je kazao - u načinu rada.
- Ovo je drugačija metoda rada, ima elemenata svih međupredmetnih tema, te će se obrađivati sve teme koje nas okružuju, poput toga što je materijalna vrijednost, te mogu li se prijatelji posvađati. Učenici u 8. razredu bavit će se kritičkom analizom književnih djela, primjerice Alkarom, koji im je i u lektiri. Učenici 6. razreda učit će kako učiti - opisao je Ćurko.
Iz Ministarstva su nam poslali podatke o broju djece koja pohađaju i ne pohađaju vjeronauk u posljednje tri školske godine. U sve tri godine postotak učenika koji pohađaju vjeronauk je oko 87% i više.
U ŠK 2019./2020. vjeronauk je slušalo 281.980 učenika, a njih 35.013 ga nije pohađalo.
U ŠK 2020./2021. vjeronauk je slušalo 276.338 učenika, a njih 37.666 ga nije pohađalo.
U ŠK 2021./2022. vjeronauk je slušalo 273.053 učenika, a njih 38.863 ga nije pohađalo.
Što je s djecom koja idu na vjeronauk?
- Radna skupina napravila je izvrstan posao i kreirala kurikulum koji je više od onoga što podrazumijeva sama izbornost. Predmet je moderno koncipiran da djecu od početka vodi kao kritičkom mišljenju i odvajanju onoga što je valjano od onoga što je nevaljano - zaključio je Fuchs.
Pitali smo ga neće li u tom slučaju biti zakinuta djeca koja idu na vjeronauk, te zašto se uvodi još jedan predmet sličan građanskom odgoju i etici.
- Možemo okrenuti pilu naopako: Jesu li djeca koja ne idu na vjeronauk zakinuta za povijest religije. Predmet će otvoriti i dodatne mogućnosti zapošljavanja. Što se tiče građanskog odgoja, nisu mi jasne odluke nekih osnivača da uvode taj predmet kao izvannastavnu aktivnost budući da postoji kao međupredmetna tema - komentirao je.
"Kritičko mišljenje" planira se uvesti u nastavu u školskoj godini 2023./2024., no još nije definirano hoće li ići odmah u sve škole, ili u 50-ak koji će te godine sudjelovati u eksperimentalnom programu cjelodnevne nastave.