Zahvaljujući brojnim revolucionarnim izumima, za Nikolu Teslu često se kaže da je i izumitelj 20. stoljeća. Upravo zbog njega i više od 700 izuma, danas imamo cijeli niz tehnologija koje su dio naše svakodnevice. Jedan od najvećih znanstvenika u povijesti radio se na današnji dan 1856. godine u Smiljanu kod Gospića.
O njemu su napisane brojne knjige, a u knjizi "Tesla – izumitelj električnog doba" W. Bernarda Carlsona opisuje se kako je Tesla promišljao svoje izume, o čemu je i sam govorio na dodjeli Edisonove medalje 1917. godine. Tad je rekao kako mu je svejedno gleda li izum u glavi ili na stolu, jer da ga prvo u glavi razvije do zadnjeg detalja i ubacuje sva moguća poboljšanja i da potom tek kreće u izradu finalnog proizvoda. Carlson piše i kako je Tesla od majke dobio želju za stvaranjem, a o njoj je slavni izumitelj govorio da bi stvorila velike stvari da nije bila odvojena od suvremenog života.
U knjizi se navodi da je smrt brata Dane kojeg je ubio konj donijela preokret u odnosu s ocem, pa je i Tesla jednom rekao da je sve što je hvalevrijedno učinio roditelje tjeralo da još snažnije osjete gubitak sina. Upravo zbog toga nije vjerovao u sebe, ali je razvio i različite opsesije. Često se o njemu pričalo kako je mrzio bisere i to toliko da nije mogao razgovarati sa ženama koje su ih nosile. Imao je fotografsko pamćenje, ali i opsesiju prema golubovima u kojima se često brinuo.
Jedna od opsesija postalo mu je kockanje. Kako je tijekom studija u Grazu bio iznimno posvećen radu, što mu je donijelo i pohvale, to je navuklo animozitet kolega. Da bi to savladao, počeo je kartati, igrati biljar, ostajati vani. To je dovelo do toga da je kasnije napustio studij u Grazu i otišao u Maribor, gdje je nastavio po starom. Teslu je policija zbog skitnje dovela kući, ali i tu je nastavio s kockom i trošenjem obiteljskog novca. Prekretnica je došla kad mu je majka dala sve što ima, kako ne bi imao što izgubiti. Uz pomoć ujaka, nastavio je studirati u Pragu, pa odlazi u Budimpeštu.
Tesla je 1937. za časopis Liberty pisao i kako gleda na budućnost.
Godine 2100. razvoj života će biti pod potpunom kontrolom znanosti. U prošlosti, zakonom borbe za opstanak, uglavnom su nestale manje podobne osobine. Čovjekovo novo osjećanje sažaljenja suprotstavlja se neumoljivom djelovanju prirode. Kao rezultat, nastavit će se očuvanje života, ali i razvoj nedovoljno prilagođenih pripadnika ljudske vrste. Jedina metoda koja bi odgovarala našem osjećaju civiliziranog ponašanja je sterilizacija i potiskivanje seksualnog instinkta kod neprilagođenih jedinki.
Nekoliko europskih i neke članice unije Sjedinjenih država odlučuju sterilizirati kriminalce i mentalno poremećene osobe. To nije dovoljno. Znanstvenici stalno vrše pritisak da se osnivanje bračne zajednice učini što težim. Svakome tko nije pouzdan roditelj neće biti dopušteno da stvara potomstvo. Za jedno stoljeće od danas, normalnoj osobi bit će jednako neprihvatljivo da opći s neprilagođenim pripadnicima društva kao i sa običnim kriminalcima.
Higijena i fizička kultura bit će priznati dijelovi obrazovnog sistema i državnog aparata. Ministar za higijenu i fizičku kulturu, 2035. godine, u vladi tadašnjeg predsjednika SAD, bit će značajniji od ministra obrane.
Zagađenost naših obala, kao što je danas oko New Yorka, za našu djecu i unuke bit će nezamislivi kao što je nama nezamisliv život bez vodovoda i kanalizacije. Opskrba vodom će se strogo nadzirati, a samo lud čovjek koristit će vodu koja nije sterilizirana.
Više ljudi umire ili obolijeva od zagađene vode nego od kave, čaja, duhana i drugih simulanata. Osobno sam se odrekao svih simulanata. Također, praktično ne jedem meso. Uvjeren sam da za sto godina kava, čaj i duhan neće biti toliko primamljivi. Alkohol će se, ipak, i dalje koristiti, jer on nije stimulant već provjereni eliksir života. Stimulanti neće nestajati pod prisilom. Jednostavno više neće biti u modi da se organizam truje štetnim sastojcima. Prirodna hrana, kao što su mlijeko, med, žitarice bit će osnova epikurejskih večera i u vrhunskim restoranima 21. stoljeća.
Bit će dovoljno žita i proizvoda od žita da se ishrani čitav svijet, uključujući i milijune gladnih u Kini i Indiji. Naša planeta je prebogata, a tamo gdje nešto bude nedostajalo, dušik dobiven iz zraka će obnoviti tkivo Zemlje. Ja sam 1900. razvio proces za ovu namjenu. Kasnije, poslije četrnaest godina, pred ratnim potrebama, usavršili su ga njemački kemičari.
Ratovi protiv neznanja
Znatno prije kraja sljedećeg stoljeća, sistematsko pošumljavanje i znanstveno upravljanje prirodnim resursima učinit će kraj sušama, šumskim požarima i poplavama. Univerzalna primjena vodene energije i njen prijenos na velike razdaljine, omogućit će da svako domaćinstvo dođe do jeftine energije, pa će prestati potreba za sagorijevanjem tekućina. Smanjenjem napora za goli opstanak, čovječanstvo će više biti usmjereno k razvoju ideala nego materijalnih vrijednosti.
Danas i najciviliziranije zemlje svijeta maksimum svojih prihoda troše na ratove, a minimum na obrazovanje. U 21. stoljeću taj odnos će se izmijeniti. Postat će slavniji oni koji dobivaju bitke protiv neznanja nego oni koji umiru na bojnim poljima. Otkriće nove znanstvene istine privlačit će veću pažnju od diplomatskih događaja. Čak su i novine naših dana počele prihvaćati znanstvena otkrića ili novo filozofsko shvaćanje kao i svaku drugu vijest. Novine 21. stoljeća će još pisati o kriminalnim i političkim kontroverzama, ali će glavni naslovi na naslovnim stranama biti objave novih znanstvenih hipoteza. Napredak će biti nemoguć ukoliko ljudi nastave s divljačkom praksom međusobnog ubijanja.