NASA-ina svemirska letjelica Phoenix u ponedjeljak je uspješno sletjela na Mars i zasad izgleda da je i dalje u dobrom stanju. Još će se tjedan dana provjeravati njezino stanje, a nakon tog bi sonda trebala započeti sa svojim drugim važnim zadatkom - kopanjem površine planeta. Iz prvih fotografija snimljenih na crvenom planetu vidljiva je njegova ravna površina te neplodan i pust krajolik. Brazde nastaju opetovanim širenjem i kontrakcijama ispodpovršinskog ledenog sloja. Kad temperatura padne, led se stisne i popuca. U te pukotine najvjerojatnije ulazi prašina, a što se na površini odražava kao niz brazda. Kad temperatura poraste, led se ponovno širi. S obzirom na to da su pukotine već popunjene, dolazi do izvijanja i stvaranja ispupčenja.
Kad se takve pukotine formiraju na zemljinim polovima, otopljeni led ulazi u pukotine i ponovno se smrzava, a čime se stvaraju ledeni klinovi.
- Kad bi misija pronašla takve ledene klinove u pukotinama na Marsu, to bi značilo da je nekada u prošlosti to bio vlažan okoliš. I to bi bilo veliko otkriće za znanost - kazao je dr. Peter H. Smith sa sveučilišta u Arizoni. 2002. godine sonda je detektirala veliku količinu leda nedaleko od površine Marsa. No topi li se taj led, to je pravo pitanje.