Ministrica znanosti i obrazovanja ovaj tjedan obilazi županije kako bi u direktnim susretima s ravnateljima čula njihova razmišljanja i probleme pred početak nove školske godine.
Kako smo saznali u razgovorima s nekima od njih, nekoliko je velikih problema s kojima se suočavaju škole. Opremanje je jedan od njih, posebice u većim školama. I dok su škole u eksperimentalnom programu (u pravilu škole s manje učenika i manje zahtjeva) jako dobro opremljene, škole s više od 300 učenika, u starim zgradama i sa starom opremom muče muku s istim problemima već godinama.
Ministarstvo ističe kako je za opremanje prirodoslovnih laboratorija školama već proslijeđeno oko 43 milijuna kuna, te su za nabavku didaktičke opreme školama uplaćeni iznosi od 100 kuna po učeniku.
- Iznos od 100 kn po učeniku sasvim sigurno nije dovoljan za sve ono što je planirano u okviru Škole za život, ali je isto tako činjenica da je svaka škola trebala i do sada biti opremana i raspolagati s nekim od nastavnih sredstava i pomagala. Dakle, ni jednoj školi se rad ne počinje u praznoj zgradi, a ako je tako, onda je i za to netko odgovoran. Kvalitetno se raditi može i bez velikih troškova ali su tada odgovornost i obaveze onih koji rade sa djecom daleko veće. Bilo je napisa u medijima po kojima u školama nije bilo ni WC-papira: odgovorno tvrdim - novac je školama osiguran, ali je netko u školi odlučio novac utrošiti na nešto drugo - komentirala je ravnateljica (podaci poznati redakciji) škole u malom srednjodalmatinskom gradu.

Ravnatelji - menadžeri

Ministarstvo redovito napominje kako su za uređenje i održavanje škola prije svega odgovorni osnivači - županije i gradovi, no većina toga ovisi i o dovitljivosti, volji i sposobnosti ravnatelja.
- Dobro odrađen posao je jedino u Školama za život koje su dobile sve potrebno i planirano, što rezultira i činjenicom da sada mnogi roditelji žele upisati svoju djecu upravu u te škole, iako teritorijalno tamo ne pripadaju. Umnogome su škole ovisne i o svojim osnivačima i načinu na koji je on odlučio investirat novac u njih. To dakako ovisi i o ravnateljima škola koji zapravo moraju postati menadžeri i znati 'isposlovati' novac za svoju ustanovu i učenike - kazali su nam ravnatelji osječkih škola sa kojima je ministrica Divjak u Osijeku u ponedjeljak održala sastanak.
Što se tiče tableta za učenike i laptopa koji bi trebali se uvesti u predstojećoj školskoj godini, ravnateljica iz Dalmacije ističe da oni nisu imperativ, te da to neće odveć utjecati na organizaciju rada i administrativno rasterećenje nastavnika. Tableti ionako neće biti na klupama učenika prije drugog polugodišta, a laptopi za nastavnike stizat će tijekom rujna.
- Ono čega nema, bez toga se može: nisu učitelji od jučer i sramotno ih je podcjenjivati. Nije ni imperativ da se koriste tableti. Za korištenje digitalnih materijala svaka bi škola već trebala imati prostore u kojima barem učitelj ima pristup računalu, internetu i projektor. Administrativno rasterećenje/opterećenje u velikoj je mjeri u ovisnosti od ravnateljevih odluka. Mislim da smo svi administritativno preopterećeni: ne postoji sustav koji prikuplja podatke koje ste već negdje unijeli već sustav traži da ih unosite nekoliko puta, sa kozmetičkim izmjenama: papira nije bilo nikada više iako se sve skenira i stavlja u raznorazne cloudove ili baze podataka - upozorila je ova ravnateljica iz Dalmacije.

'Ni u što nismo sigurni'

S njom se slaže i ravnateljica osnovne škole u Zagrebu.
- Još ništa ne znamo. Nadamo se da će nam više biti jasno nakon stručnih skupova ravnatelja u petak i idući tjedan. Nastavnici najviše strepe zbog novih kurikuluma jer nisu sigurni kako sastaviti godišnje planove rada. No jedno je sigurno, djecu ćemo dočekati spremni i za njih neće biti nikakvih poteškoća i nedoumica - kaže nam ona.
Oko najavljenih rasterećenja nastavnika svi su nam kazali kako od Ministarstva nisu dobili nikakve podatke, te da se svakako treba pozabaviti vrednovanjem rada učitelja kako bi se kvaliteta prepoznala, odnosno, povećanje plaća, i osnovice i koeficijenata uopće ne bi trebali biti stvar rasprave.
U mnogim školama ovih se dana traže i nastavnici za zamjene, određeno i neodređeno radno vrijeme, a kritična je situacija, kao i dosad, s nastavnicima matematike, kemije, hrvatskog i engleskog jezika. Mnogi od njih u škole dolaze privremeno, te redovito brzo pronalaze bolje plaćene poslove.
A naši sugovornici se slažu i u razmišljanju da prave reforme neće biti dok se ne osiguraju jednaki uvjeti rada i obrazovanja u svim hrvatskim školama. 
- Školstvo će nam biti jednako siromašno kao što je i bilo prije ovih promjena jer naprosto ne postoji način da sve škole u svim hrvatskim regijama budu jednako dobro opremljene i pripremljene na promjene, bar što se tiče ove godine - zaključuje jedan osječki ravnatelj.