U noći s nedjelje na ponedjeljak noćno nebo obasjala je 'meteorska kiša' poznata pod nazivom Suze svetog Lovre. Meteorski roj Perzeidi najvidljiviji su bili od ponoći do zore, a vidjeli su se iz cijele Hrvatske.
Štrigova:
Izvor meteora u stvari je periodični komet Swift-Tuttle koji u svojoj 133-godišnjoj putanji oko Sunca za sobom ostavlja trag prašine. Planet Zemlja presijeca taj trag u kolovozu i tako nastaju meteorski rojevi ili meteorski potoci. Pojava traje od 20. srpnja do 24. kolovoza, a najvidljivija je u noći s 12. na 13. kolovoza, pojašnjava astronom Ante Radonić, umirovljeni dugogodišnji voditelj Planetarija u zagrebačkom Tehničkom muzeju.
POGLEDAJTE VIDEO:
Komet Swift-Tuttle (109P/Swift-Tuttle) ime je dobio po Lewisu Swiftu i Horaceu Parnell Tuttleu koji su ga neovisno jedan o druge otkrili 1862. godine. Astronom Radonić ističe kako je zapravo riječ o jednom od najopasnijih kometa koji kruže oko Zemlje i koji bi jednoga dana mogao ugroziti Zemlju.
Nin:
Ovaj komet promjera 26 kilometara najbliže Suncu bio je 1992. godine i tada su se tijekom noći mogle vidjeti krhotine meteora. Sada je ovaj komet srećom daleko od nas, no vrlo je opasan. Ja bih rekao da je to najopasniji objekt koji kruži oko Zemlje, kaže Radonić te dodaje kako proračuni pokazuju da opasnosti ipak neće biti u narednih 2000 godina.
Perzeidi su prvi puta zabilježeni u kineskim spisima još 36. godine, a naziv “suze sv. Lovre” u 19. stoljeću dodijelio im je talijanski pjesnik Giovanni Pascolli u pjesmi kojom je opjevao smrt svog oca kojega su ubili baš na noć sv. Lovre.
Inače, sv. Lovro bio je kršćanski svetac i rimski đakon. Pogubljen je za vrijeme rimskog cara Valerijana, a prema legendi umro je brutalnom smrću. Navodno su ga mučili pržeći ga na rešetci, a legenda kaže da je on pritom čak i zavapio: "Ova strana je gotova, okrenite me i zagrizite!"
Korčula:
Dunja Županić, članica Astronomskog društva “Kumova slama” iz Daruvara i profesorica na Tehničkoj školi Daruvar, kaže kako je upravo zbog okrutnosti na kojoj se temelji legenda o “suzama sv. Lovre” njoj osobno od tog poganskog naziva puno draži i romantičniji naziv “meteorske krijesnice”.
Riječ je zapravo o svjetlosnoj pojavi koja nastaje na način da mala tijela Sunčevog sustava (meteoridi) ulijeću u Zemljinu atmosferu brzinom od 59 kilometara na sat pri čemu se u trenju sa zrakom zapale i na nebu ostave dugačak blještav trag. Taj je trag najčešće bijele boje, ali može biti i crvenkast ili plavičast, sve ovisi o temperaturi koju je postigla zapaljena čestica, ali i o njezinom kemijskom sastavu. Koliko sićušni meteoridi mogu biti, a da pritom budu vidljivi golim okom, pokazuje podatak da čestica mase 10 miligrama pri ulasku u atmosferu može stvoriti trag sjajniji od najsjajnije zvijezde u Velikom Medvjedu.
Zagreb:
Meteori se mogu pojaviti bilo gdje na nebu, no ako u mislima produžite trag meteora unazad, vidjet ćete da dolaze iz iste točke na nebu – radijanta, kaže Dunja Zupančić te dodaje kako su meteori zapravo svemirske krhotine koje velikim brzinama udaraju u Zemljinu atmosferu, pri čemu se na nebu, na putanji meteora, pojavljuju svijetle trake koje vidimo poput “zvijezda padalica”. No, većina je dijelova manja od zrna pijeska, pa ih jako mali broj dospije do tla.
Manje je poznato da svaki period u godini ima svoj meteorski potok, pa tako osim Perzeida, postoje i, primjerice, Liridi (22. travnja), Andromedidi (14. studenoga), Leonidi (16. do 18. studenoga) te Geminidi (13. prosinca). Drugi meteorski potoci nisu, međutim, toliko popularni. Vjerojatno iz razloga što ih je zimi teže promatrati. Dodatni je razlog svakako taj što sam pojam ljeta, kad mu pridodamo noć, plažu…, cijelom ovom događaju daje posebnu romantičnu draž. Postoji čak i vjerovanje da kada ugledate “zvijezdu padalicu” morate zaželjeti želju koja će vam se sigurno ispuniti.