Rover Curiosity pomogao nam je da bi otkrili kako su Marsom nekad tekle rijeke, no teško je bilo naći dokaze za velike vodene površine poput oceana. Znanstvenici s Caltecha koristili su snimke iz orbite od kojih su napravili 3D snimke i vjeruju da su otkrili dugu deltu rijeke koja se nekad u prošlosti ulijevala u veliku vodenu površinu, vjerojatno ocean. Ocean, ako je postojao, mogao je pokrivati većinu sjeverne polutke Marsa, odnosno skoro trećinu planeta. 

Aeolis Dorsa je velika ravnica koja se nalazi oko 1000 kilometara od Galeova kratera gdje je sletio Curiosity. Tamo su na snimkama uočili ono što je vjerojatno riječna delta koja vodi prema velikoj depresiji, vjerojatno dnu nekog oceana. Sljedeći korak bit će nastaviti istraživati granice tog područja, odnosno hipotetske obale i tražiti dodatne dokaze oceana.

Uz ova otkrića, NASA je objavila i da su otkrili nove dokaze o gubitku originalne atmosfere Marsa, koja je u prošlosti bila puno gušća, vjerojatno zbog vode. Curiosityjev instrument SAM mjerio je količine plinova i njihovih izotopa u uzorcima atmosfere tijekom nekoliko mjeseci. Kada zrak odlazi u svemir, lakše verzije elemenata gube se prve, dok teži izotopi duže ostaju. Mjerenjem omjra težih i lakših izotopa znanstvenici mogu otkriti koliko se toga izgubilo, a prema tome i koliko je originalne atmosfere nestalo. Za gubitak atmosfere vjerojatno je zaslužno nekoliko stvari. Hlađenjem jezgre planeta, oslabjela su magnetska polja te je planet postao izložen nabijenim česticama sa Sunca. Uz to, prije 4,1 do 3,8 milijarde godina, planeti su bili bombardirani stijenama, što je također moglo utjecati na gubitak atmosfere, piše LA Times.