Mi smo mala škola s manje od 50 učenika koja se nalazi na pograničnom području s BiH te imamo status male brdske škole, kaže nam Ante Češljar, ravnatelj Osnovne škole Studenci.
- U zadnjih pet godina broj učenika varira od 25 do 30 učenika. Broj učitelja je 14, a od toga samo dvije učiteljice razredne nastave rade u ovoj za stalno u našoj školi, dok ostali kolege rade na više škola.
Postoje 150 godina
A što se tiče nas ravnatelja škola, mi smo i tako na određeno vrijeme - pojasnio je.
Ova mala škola smještena je na granici Splitsko-dalmatinske županije s Bosnom i Hercegovinom te bi, kako se daje naslutiti iz dokumenta o optimizaciji škola upućenog županijama, nakon punih 150 godina rada mogla biti zatvorena.
Naime, iz Ministarstva znanosti i obrazovanja uputili su zahtjev osnivačima škola - gradovima i županijama, da dostave procjene o broju škola te broju djece koja ih pohađaju.
Naime, kako je ministrica Blaženka Divjak najavljivala još jesenas, aktivno se počinje raditi na racionalizaciji škola, odnosno na ukidanju onih gdje je više nastavnika i drugih zaposlenika od učenika. A prema dokumentu koji je objavio Jutarnji list, planira se optimizacija prema idealnome modelu škole koja bi trebala imati nastavu u jednoj smjeni, od 20 do 24 učenika po razredu, te od 300 do 500 učenika po školi.
- Od nadležnih tijela u Županiji smo dobili vrlo šture informacije, jer i oni još traže dodatne upute i smjernice od MZO-a te će nakon toga pozvati ravnatelje škola na novi sastanak - rekao je Češljar, a pomalo su zbunjeni i njegovi kolege ravnatelji u drugim županijama.
- Treba pitati osnivača za detalje, ali mišljenja sam da naša škola s 23 učenika u Rapcu još dobro kotira, dok matična škola broji 354 učenika.
U jednoj smjeni
Područna škola radi još od 1964. i nadam se da će raditi i dalje. Što se tiče jednosmjenske nastave, imamo sreću jer je kod nas rad u jednoj smjeni priča stara već petnaestak godina - komentirao nam je Edi Juričić, ravnatelj labinske Osnovne škole Matija Vlačić i područne škole u Rapcu.
Plan ministarstva je da se optimizacija provede kroz pet godina, a kroz deset uspostavi nova mreža škola s jednosmjenskom i cjelodnevnom nastavom.
No trenutačno je u mnogim školama fizički nemoguće uvesti jednu smjenu, odnosno u školama u kojima su to mogli napravili su i bez poticanja iz ministarstva.
- Koliko ja znam, u Rijeci su sve OŠ u jednoj smjeni i po meni je to odlično te kod nas to odlično funcionira. U našoj školi se broj učenika nije smanjio u zadnjih pet godina, dapače narastao je - rekla nam je Sonja Lefler, ravnateljica riječke OŠ Trsat.
S druge strane, Osnovna škola Split 3, druga po veličini u Splitu, broji 791 učenika te radi u tri smjene. Dio učenika prešao im je u posljednje dvije godine u OŠ Žnjan-Pazdigrad, novu osmoljetku koja je u samo godinu dana rada zbog premalih kapaciteta i sama prešla u dvosmjenski rad. To pokazuje kako je bilo loše planiranje za gradnju te škole, koja se čekala 20-ak godina u Splitu.
Nemaju mjesta ni za 20
- Mi bismo teško prešli i s tri u dvije smjene, eventualno s nadogradnjom četiri do pet učionica razredne nastave. Dakako, bilo bi fantastično da se to u skoroj budućnosti dogodi, no još nismo dobili nikakve informacije od nadležnih kako će se to izvesti – istaknuo je Zdravko Delaš, ravnatelj OŠ Split 3.
Jednosmjenska nastava problem je čak i u nekim područnim školama s manje od 50 učenika. Jedna od njih je Osnovna škola Petrijanec, koja ima 500-tinjak učenika u matičnoj te još 38 i 40 u dvije područne škole. No jednu smjenu imaju samo u matičnoj.
- Nemoguće bi bilo da i u područnim školama imamo jednosmjensku nastavu, jer u svakoj imamo samo dvije učionice. Ako nam ministarstvo odluči dograditi školu s učionicama, onda nema problema - rekla je Valerija Paljak, ravnateljica Osnovne škole Petrijanec.
Ukidanje područnih škola povlači problem kojeg se pribojavaju svi u malim sredinama. Jedna od takvih je OŠ Stjepan Radić iz Tijarice, smještena u ruralnom kraju 17 kilometara od Trilja. Od 1996. ima status 'male planinske škole', ima 13 učenika od prvog do osmog razreda iz sela Tijarica, Kamensko, Strizirep, Voštane Rože i Ljut.
Mala planinska škola
- Ako se ukine škola, to će se odraziti i na ionako premali broj ljudi našeg kraja koji se neprestano odseljavaju. Djelujemo na velikom upisnom području, rađa se sve manje djece. Recimo, prije pet godina imali smo 32 učenika, 1968. godine 600 učenika, a većina zaposlenika radi i u drugim školama. Ukidanje škole, da zaključim, bila bi katastrofa u ovoj već nepovoljnoj situaciji – zabrinuta je Ana Bravić, ravnateljica OŠ Stjepan Radić iz Tijarice.
U ministarstvu ipak ističu kako se radi tek o nacrtu Smjernica koji je osnivačima predstavljen 8. veljače. Na temelju njihovih mišljenja izradit će se konačni prijedlog. Mrežu u konačnici donosi Vlada. Prije donošenja dokument će biti upućen u javnu raspravu - navode u ministarstvu te posebno ističu:
- Ne znači da će škole koje imaju manje od 150 učenika prestati s radom, nego je moguća statusna promjena, primjerice matična škola može postati područna, a sve će biti usuglašeno s osnivačima.
'Neće prestati s radom'
O financijskim efektima moći će se govoriti tek nakon što osnivači dostave prijedloge. U ovom trenutku prerano je govoriti o svim detaljima, s obzirom na to da je prijedlog Smjernica tek prezentiran osnivačima, a očekuje nas i javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću.