Djeca su nam danas ili puno pametnija nego prije ili im je gradivo lakše. No najprije će biti da je samo obrazovni sustav danas puno mekši prema onima kojima škola baš i ne ide. Ponavljača razreda ima, ali puno manje nego što ih je nekad bilo.
POGLEDAJTE VIDEO:
Dok u EU državama, u prosjeku, razred do 15. godine padne 13 posto učenika, u Hrvatskoj je ponavljača puno manje. U osnovnim je školama u školskoj godini 2017./2018. razred palo samo 0,3 posto učenika, njih oko tisuću ukupno, a u srednjima ih je srušeno oko dva posto. U Njemačkoj, Francuskoj i Španjolskoj je među učenicima do 15. godina od 20 do 30 posto ponavljača. Ili su njihove škole preteške ili su naše popustljive, tko će ga znati, no Hrvatska se, statistički, može pohvaliti da ima pametniju djecu od drugih u EU.
Razred srednje škole u 2017./2018. palo je oko 3300 učenika, pri čemu najviše, čak 1439 njih, u prvom, a najmanje, troje, u četvrtom razredu. Što su stariji, dakle, naši učenici više “griju stolicu”.
U Jugoslaviji nastava trajala duže
U Jugoslaviji su stolicu više grijali svi učenici, jer je nastavna godina nekad trajala čak 35 dana više nego sad, ukupno 210 dana. Udžbenici su bili crno-bijeli, gusto tiskani i s malo slika, pa je, tko zna, zato možda i bilo više ponavljača.
Podaci Državnog zavoda za statistiku kažu da je u školskoj godini 1971./1972. neki od razreda osnovne škole palo gotovo sedam posto učenika, a u srednjoj svaki peti do deseti učenik, ovisno o školi. Rušilo se kako gimnazijalce, tako i strukovnjake, milosti nije bilo.
Iz OECD-a preporučuju državama da ponavljanja u školama bude što manje, jer je ono skupo i neefikasno. Hrvatska je to očito shvatila i puno prije nego OECD.
- U Šuvarovo doba krenula je politika u kojoj ponavljanja razreda, osim u zaista problematičnim slučajevima, više nije bilo. Činjenica jest da djeca danas imaju bolje startne pozicije, no jednako tako sustav treba preuzeti odgovornost za djecu koja imaju poteškoća s bilo kakvim ozbiljnijim školskim programom. Takve je djece oko osam posto - kaže prof. Zlatko Šešelj, osnivač Privatne klasične gimnazije u Zagrebu.