"Da bi potaknuli dijeljenje prijevoza u zajedničkom vozilu zbog ušteda i očuvanja okoliša, neke zemlje nude popust cestarine i gorivo. Smisli način za proširenje ove inicijative, te objasni ukratko."
Ovo je primjer zadataka kakve su učenici iz zemalja članica OECD-a, te pridruženih država, rješavali na prošlogodišnjem PISA testu, u dijelu koji se ticao kreativnog mišljenja. To je sposobnost da se osmisli, ali i provede ideja koja dovodi do originalnog rješenja, te razumijevanje procesa oko nas. Kolokvijalno bi se reklo, "mućni svojom glavom". Danas se kreativno mišljenje smatra jednom od ključnih vještina, kako u obrazovanju, tako i u profesionalnom radu. Stoga je u osmom ciklusu PISA-e po prvi puta uvedeno ispitivanje i na to.
OVDJE provjerite primjere zadataka
Bolji u znanstvenim zadacima
PISA testovi provode se među učenicima od 15 godina, u Hrvatskoj ih je sudjelovalo 6135, u 178 srednjih i 2 osnovne škole. Naši učenici našli su se u zlatnoj sredini - na 27. mjestu s 30 bodova, što je ipak malo ispod prosjeka OECD-a. U Hrvatskoj je nešto više od 70% učenika dostiglo barem osnovnu razinu postignuća (prosjek OECD je 78%), na najvišim razinama (5. i. 6. razina) je bilo 18% učenika (prosjek OECD je 27%). Ipak, rezultati su slabiji u usporedbi s čitalačkom pismenošću. Pokazuje se i da bolje rezultate u kreativnom mišljenju imaju učenici bolje socioekonomskog statusa, no u Hrvatskoj je 16 posto od 25 posto najboljih lošijeg socioekonomskog statusa. To pokazuje "akademsku otpornost" naših učenika. Naši učenici bolji su u poboljšanju ideja, nego u smišljanju novih, te im bolje ide rješavanje znanstvenih od društvenih problema. Nešto manje od polovice ih završava zadatke i kad postanu nešto teži.
Ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović to smatra očekivanim i solidnim rezultatom. Zanimljivo je da među prvih pet zemalja nema nijedne europske. Najbolji su Singapur i Južna Koreja, kao i u prvom dijelu testiranja, gdje se ispitivala čitalačka, matematička i prirodoslovna pismenost. Slijede Kanada, Australija i Novi Zeland, a potom Estonija i Finska. Također, među prvima nisu Makao-Kina, Hong Kong-Kina i Taipei, koji su pri vrhu u testovima pismenosti. Njihovi učenici po kritičkom mišljenju spadaju u prosjek. U dnu ljestvice su Albanija, Filipini i Uzbekistan. Djevojčice su imale bolje rezultate od dječaka.
Većina hrvatskih učenika (88 posto) smatra da se može biti kreativan u svim područjima, te da se kreativnost može razviti i uvježbati. Četvrtina ih je izjavila kako im je teško upotrijebiti maštu. Ravnatelji škola ipak su manje uvjereni u to. Njih dvije trećine smatraju kako se kreativnost ne može razvijati, što je možda dio odgovora na (ispod)prosječne rezultate naših učenika. Dvije trećine učenika planira završiti fakultet. Korištenje digitalnih alata u nastavi, ako se je do sat vremena dnevno, pozitivno utječe na kreativno mišljenje, no ako se slobodno vrijeme u školi provodi na mobitelu, ta sposobnost opada.