Fuzijski znanstvenici u laboratoriju JET sa sjedištem u Velikoj Britaniji, sklopu konzorcija EUROfusion koji financira Europska komisija, a čiji su dio eksperimentalni fizičari s IRB-a, postavili su novi rekord oslobađanjem trajne fuzijske energije od nevjerojatnih 69,26 megdžula.

Kako je u petak priopćeno s Instituta Ruđer Bošković (IRB), veliki korak u potrazi za čistom, neograničenom energijom, znanstvenici su ostvarili primjenom svega 0.2 miligrama fuzijskog goriva, uz zid fuzijskog reaktora od čistog volframa, bez toksičnog berilija.

Kako bi ovo postignuće stavili u "opipljiviji" kontekst, moramo zamisliti da je oslobođena energija jednaka onoj koju bismo dobili spaljivanjem dva kilograma ugljena, ali u ovom slučaju je ta energija nastala iz reakcije fuzije koja uključuje samo "prstohvat" goriva, napominje se.

VELIKI NAPREDAK Postigli novi rekord: Nuklearna fuzija proizvela je do sada najviše energije u eksperimentu

Uspjeh je postignut korištenjem tokamaka, uređaja koji koristi moćna magnetska polja za zadržavanje i kontrolu ultravruće plazme u kojoj se odvijaju reakcije fuzije.

"Komad Sunca na Zemlji"

Rekord još uzbudljivijim čini činjenica da su znanstvenici uspjeli vruću fuzijsku plazmu – doslovno komad Sunca na Zemlji – držati pod kontrolom punih šest sekundi uz sve veći izlaz fuzijske energije.

U priopćenju se napominje da je stjenka fuzijskog reaktora načinjen od volframa, materijala iz nekadašnjih žarulja, koji za razliku od berilija nema zdravstvene rizike, što ga čini sigurnijim izborom za unutarnje funkcioniranje fuzijskih reaktora.

Ovo je otkriće velika stvar jer znači da Međunarodni termonuklearni eksperimentalni reaktor (ITER), čiji je cilj pokazati izvedivost fuzije kao neograničenog izvora energije bez ugljika, može sigurno raditi bez oslanjanja na berilij, kaže se.

RJEŠENJE ENERGETSKIH PROBLEMA Njemačka: Želimo upregnuti fuziju u proizvodnju energije

Prelazak na korištenje volframa otvara novo poglavlje u potrazi za energijom fuzije. Sada se znanstvenici usredotočuju na ovladavanje tehnologijom za izradu komponenti od volframa i drugih materijala koji mogu izdržati surovo okruženje budućih fuzijskih elektrana.

Uloga Hrvatske kao male članice

Pokazuje se kako je ključno poznavanje tehnologije izrade volframskih ploča i drugih materijala koji mogu izdržavati visoku temperaturu i jako neutronsko zračenje. Drugim riječima u prvi plan, nakon ovih uspjeha, opet dolazi pitanje razvoja fuzijskih materijala za fuzijsku elektranu DEMO, te proizvodnja fuzijskog goriva tricija, kazao je voditelj hrvatskih fuzijskih aktivnosti te koordinator projektnog tima DONES.HR Tonči Tadić.

Za rješenje oba ova znanstvena problema nužan je projekt DONES, u kojem vodeću ulogu igraju Španjolska i Hrvatska. U biti, prijelaz na volfram nije samo tehnički detalj. To je ključni trenutak koji utire put sigurnijim, održivijim fuzijskim reaktorima, kazao je Tadić. 

PRVI PUT U POVIJESTI Znanstvenici u SAD-u fuzijom uspjeli proizvesti više energije od uloženog? Ovo je prekretnica

Projekt DONES ključan je za uspješnu gradnju prve fuzijske elektrane DEMO, a uključuje izgradnju postrojenja u mjestu Escúzar, dvadesetak kilometara udaljenom od Granade. U postrojenju će fizičari ispitivati materijale potrebne za izgradnju prve elektrane u EU-u.

Od iznimne važnosti u projektu IFMIF-DONES, kao i u čitavom fuzijskom programu EU-a je suradnja s fuzijskom industrijom u Hrvatskoj i ostalim članicama EU-a. Do sada je na fuzijskim poslovima na gradnji ITER-a sudjelovalo šest hrvatskih kompanija, dok je na listi dobavljača za europski fuzijski program, za koju postoje stroge kontrole, upisano dvadeset domaćih tvrtki, ističe se.