Tvrtkama koje čine hrvatsku industriju videoigara od 2019. godine rastu prihodi i dobit, koja je u 2021. ukupno prešla 90,5 milijuna kuna, a udio izvoza u prihodu je 80 posto ili duplo više nego cijela IT industrija, rečeno je u utorak na predstavljanju nove analize hrvatskog gejminga.
Riječ je o prvoj analizi hrvatske industrije videoigara od 2019. do 2021., koju je izradio Klaster hrvatskih proizvođača videoigara uz podršku A1 Hrvatske.
Analiza je predstavljena u utorak na konferenciji A1 Hrvatske. Glavni tajnik Klastera Aleksandar Gavrilović kaže da se ukupni prihodi i dobit odnose na 66 tvrtki koje se u Hrvatskoj najviše bave razvojem videoigara, a rade i druge stvari, i koje ukupno zapošljavaju gotovo 500 ljudi.
Visoki potencijal hrvatske gejming industrije pokazuju podaci o prihodima i dobiti tih tvrtki, čija je ukupna dobit u 2021. bila iznad 90,5 milijuna kuna, dok je u 2019. bila gotovo 34 milijuna kuna.
Ukupni prihodi su u 2021. dostigli gotovo 486 milijuna kuna, za razliku od 2019. kada su bili 281,4 milijuna kuna.
"Uzevši u obzir te brojke, kao i to što je dominantni oblik rada u industriji ugovor o radu na neodređeno, dolazimo do toga da je gejming industrija ta koja pretvara umjetnike u stvaratelje hrvatskih izvoznih proizvoda u kojima uživaju deseci milijuna ljudi diljem svijeta”, ocijenio je Gavrilović.
Dodao je da se za razliku od mnogih drugih sektora, u gejmingu tek odnedavno počinju ozbiljnije sebe shvaćati kao industriju.
Prema analizi, među tvrtkama s najvećim prihodima u 2021. izdvojio se Nanobit sa oko 301 milijun kuna prihoda, dok je druga Abest sa 54,2 milijuna kuna prihoda, a treća Gamepires sa 27,3 milijuna kuna prihoda. Tu je tvrtku nedavno kupio američki Jagex, ali nisu iznosili detalje transakcije.
U prvih pet su još i tvrtke Orqa, koja se bavi i drugim stvarima, sa prihodima od 11,3 milijuna kuna te DEV sa 9,1 milijun kuna.
Najviše zaposlenih - umjetnici
Anketirajući za potrebe analize tvrtke iz gejminga, došli su do podataka da su zaposlenih u njima većinom muškarci, a 78 posto su na ugovoru na neodređeno, što je po Gavriloviću također vrlo rijedak primjer u Hrvatskoj.
Najviše ih je, 60 posto, u dobi od 26 do 35 godina, a samo ih je 2,5 posto stranih državljana, dok su prema zanimanjima najviše njih ili 28 posto razne vrste vizualnih umjetnika, koje s udjelom od po 24 posto slijede programeri te dizajneri i producenti videoigara.
Dvije trećine analiziranih tvrtki radi isključivo svoje proizvode-igre, od kojih su u mnoge uključene i razne hrvatske destinacije i atrakcije, poput Šibenika, Vučedola, Gorskog kotara, Dubrovnika, Žumberka i drugih.
"U 2021. je postalo vidljivo da je moguće od videoigara zaraditi i radeći potpuno različite žanrove, koji se kreću od primjerice Escape Simulatora u izvedbi samoborskog Pine studija preko casual mobilnih igara zagrebačkog Nanobita do visoko budžetnih PC naslova poput Gamepiresovog SCUM-a, koja je i jedna od najprodavanijih igara u svijetu, ili Croteamovog Serious Sam serijala”, naglasio je Gavrilović.
Na temelju analize predsjednik Klastera i poslovni direktor Nanobita Ivan Murat ocijenio je da velika snaga gejming industriju označava i jednom od pokretača gospodarskog razvoja u Hrvatskoj, ali da bi bila još jača potrebni su i neki preduvjeti.
To su veća ulaganja u edukaciju, da se u obrazovanje nešto uvede vezano za gejming, kao i pojednostaviti birokraciju, poticati razvoj studija i mijenjanje javnog mnijenja.
"Potencijal rasta ove industrije je od 10 puta u odnosu na sadašnje stanje i da bi se to ostvarilo potrebna je i pomoć država, od poticaja za razvoj do uvođenje školskih programa”, kazao je Murat.