Osnovna škola Ladimirevci na početku prošle školske godine otvorila je novosagrađenu kuhinju i dnevni boravak za svoja 182 učenika. Za sve njih, u dvije smjene, kuha jedna kuharica.
Dobivaju tri topla obroka tjedno, dok im se u ostale dane servira zdravi obrok.
Škola u Ladimirevcima od lani je u pilot-projektu besplatne prehrane u Osječko-baranjskoj županiji. U projekt je uključeno 18.000 učenika svih osnovnih škola u toj županiji, a do 2020. bi u svim školama trebalo izgraditi izgraditi kuhinje i dnevne boravke, a kuhinje će se snabdijevati namirnicama od domaćih OPG-ova.
- Napravila sam tjedni meni s jelima koja su bliska našoj djeci, to su ćufte u umaku, mljeveno meso s tijestom, rižoto s piletinom, pire krumpir, grah, čušpajzi. On će se mijenjati prema godišnjem dobu i raspoloživim namirnicama - kaže Silvija Pisačić, kuharica koja u školi radi već 23 godine. No povećanje pripreme na samo tri obroka tjedno za gospođu Pisačić znači značajno povećanje obima posla, iako je ona presretna jer je, kaže, “za djecu ovako bolje”.
- Dođem na posao ujutro već u 5 sati, ako trebam puno toga pripremiti. Za drugu smjenu skuham ujutro, a ako nešto trebam peći, dođem opet popodne. Mnogo je to posla za jednu osobu, posebno zato što nemam perilicu suđa pa sve moram i oprati sama. Živim u selu pa je to sretna okolnost, da moram putovati, ne znam kako bih. Svaki dan moram oprati 180 tacni, tanjura, zdjelica, vilica ili žlica - kaže Silvija.
- Naša škola ima dvosmjensku nastavu, ali jednu kuharicu koja sad radi svakako kako bi stigla skuhati i sve pripremiti za dvije smjene. Ministarstvo ne dopušta zapošljavanje druge kuharice iako bismo po pravilu trebali imati još jednu. Postoje škole bez kuharica, a sad moraju uvesti kuhane obroke pa je pitanje kako će se to riješiti - ističe ravnatelj Jakopiček.
U novu kuhinju i blagovaonicu škola je uložila oko 700.000 kuna. Zadovoljni su i učenici i roditelji koji više nemaju trošak za prehranu jer je do 2017. u školi bila tek mala čajna kuhinja, a djeca su jela u hodniku.
No problem nedostatka kuharica, ali i čistačica, te domara javlja se u sve više hrvatskih škola, posebno tamo gdje je više od 200-300 djece.
Zabrana zapošljavanja nenastavnog osoblja dovodi i do ovakvih apsurda. Dvije osnovne škole u Slavonskom Brodu, “Dragutin Tadijanović“ i “Đuro Pilar“, raspolažu opremljenim školskim kuhinjama, ali se u njima ne kuha.
Hrana bi se mogla pripremati kad bi nadležno ministarstvo dalo dozvolu za zapošljavanje odgovarajućeg broja osoblja, kako to propisuje HACCP (sustav za sigurnost hrane), tumače nam u Gradskom poglavarstvu.
Slavonski Brod, saznajemo, ove je godine uz pomoć bespovratnih europskih sredstava kroz projekt “Lunchbox“ osigurao besplatnu prehranu za 1520 učenika gradskih osnovnih škola. Sve škole imaju čajne kuhinje iz kojih se učenicima dijeli unaprijed pripremljena užina. Topli obroci u školama zasad su osigurani korisnicima produljenog boravka, a sva hrana u sklopu ovog iznadstandardnog programa priprema se u kuhinji Dječjih vrtića “Ivana Brlić-Mažuranić“.
Ravnatelji ističu kako zakonski okvir prema kojem se čistačice zapošljavaju po kvadraturi nije dobar za škole u kojima se povećava broj djece i kako škole najčešće nemaju novca za vanjsko zapošljavanje. Zbog svega toga, Osječko-baranjska županija od ministarstva će zatražiti zapošljavanje kuharica u svim školama kako bi mogli provesti projekt besplatne prehrane. No mnogi su nam ravnatelji rekli kako njihove molbe ne nailaze na pozitivan odjek.
- Već gotovo cijelo desetljeće imamo problem kad nam je jedna od kuharica otišla u mirovinu. Slali smo zamolbe s argumentacijom, no odgovor je uvijek da je na snazi zabrana zapošljavanja nenastavnog osoblja - kaže i Zoran Čorkalo, ravnatelj OŠ “Ivan Gundulić” u Zagrebu.
U 6. osnovnoj školi u Varaždinu zaposleni su šest spremačica i dvije kuharice, jedan i pol domar koje plaća ministarstvo te jedna kuharica koju plaća Grad Varaždin.
- Dobro bi nam došla još jedna kuharica. Nama je nedavno domar otišao u mirovinu pa smo podnijeli zahtjev ministarstvu koje nam je odobrilo pola domara. Važno je da kontinuirano povećavamo kvalitetu života učenika. Najbolje bi bilo kad bismo imali situaciju kao što je u našoj partner Osnovnoj školi Ljudski vrt u Ptuju. Oni imaju oko 700 učenika i 7 kuharica. Kod nas je 800 učenika i učenici dobiju 3-4 puta tjedno kuhanu hranu za užinu, a ostalih dan ili dva je suho, sendvič i slično. Dnevno se kod nas podijeli i 350 ručkova, od toga 240 učenicima u produljenom boravku, a ostalo su ručkovi za više razrede. Svake godine nam se povećava broj ručkova. Imamo i vanjske suradnike nutricioniste koji nam slažu jelovnik - rekao je Mario Stančić, ravnatelj 6. osnovne škole.
U Osnovnoj školi Cestica, koja ima 444 učenika, nedostaju barem jedna kuharica i pola domara.
- Imamo jednu i pol kuharicu te nam je jako potrebna barem još jedna. One moraju pripremiti oko 400 obroka dnevno, i to tri dana u tjednu kuhani obrok. Mislim da je dnevna norma kuharice oko 170 obroka, a naša mora pripremiti puno više. Imamo i sedam spremačica, i to je dovoljno. Od ministarstva nismo tražili nova zapošljavanja otkad su donijeli odluku o nezapošljavanju - rekla je Nevenka Turšćak, ravnateljica Osnovne škole Cestica. Unatoč manjku kuharica, ni jedna škola nije smanjila obroke niti su oni lošije kvalitete.
U OŠ “Dinka Šimunovića”, u mjestu Hrvace kraj Sinja, nedostaju kuhinja i obroci za 250-ak učenika. Kotlovničar radi na pola radnog vremena, a nakon dogradnje škole trebalo je povećati i broj spremačica što se uspjelo nadomjestiti raspodjelom poslova.
- Golemi je problem i školska kuhinja. Prostor je predviđen projektom, ali služi kao skladište. I tu bi trebalo zaposliti kuharicu - kaže profesor Boris Kerum, sindikalni povjerenik i član Radničkog vijeća u OŠ “Dinka Šimunovića” u Hrvacama.
‘Ministarstvo i ne skriva činjenicu da ne izdaje suglasnosti školama’
Željko Stipić, predsjednik školskog sindikata Preporod, upozorava kako Ministarstvo znanosti i obrazovanja godinama svjesno krši Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja kod zapošljavanja nenastavnog osoblja.
Naime, prema odlukama MZO-a, spremačice, domari, kotlovničari i kuharice rade iznad propisanih normi ili se prijavljuju na manje radnog vremena. Ističe kako se suglasnosti za zapošljavanje spremačica izdaju za 800 m2, a ne propisanih 600 m2.
- Posljednjih godina u ministarstvu čak i ne skrivaju činjenicu da ne izdaju suglasnosti. Drugim riječima, vlast nekažnjeno krši vlastiti standard koji točno propisuje na koliko četvornih metara površine škole treba imati spremačicu, odnosno koliko obroka škola treba imati za radno mjesto kuharice. Više sam puta upozoravao MZO da je to neodrživo. Treba mijenjati pedagoški standard koji je donio Sabor ili ga se pridržavati - rekao je Stipić.