Povijest pub kvizova u Hrvatskoj stara je 15 godina, a u posljednjih pet gotovo da nema grada koji se ne diči barem kakvom mikro kviznom scenom. U Zagrebu praktički u svakom kvartu postoji pub kviz, a sve je započelo u malom književnom klubu Booksa, u Martićevoj ulici. Omiljenom okupljalištu književnika, umjetnika, studenata, ali i onih koji samo žele nešto popiti ili pročitati u miru. Ako ste se ikada zatekli na ovom pitomom mjestu, u kojem će vas neizbježno obuzeti osjećaj bivanja u prijateljevom dnevnom boravku, znate da ne može primiti puno ljudi. No, tko je te 2005. mogao zamisliti kakvu će popularnost s vremenom dosegnuti pub kvizovi.
POGLEDAJTE VIDEO S LOVKINJOM MORANOM ZIBAR:
Svojih kviznih početaka prisjetili su se za naš serijal brojni kvizaši, a upravo na pub kvizovima 'stasali' su i svi lovci iz Potjere. Pub kvizove petkom u Booksi, HDPIO-u, a zatim i u Kino Europi te SC-u igrali su od gotovo samih početaka i Morana Zibar, Krešimir Sučević Međeral, Mladen Vukorepa i Dean Kotiga.
- Krešo je uvijek bio u dobrim ekipama, ali najbolje su prolazili Dean i Mladen. Oni su bili nešto više proračunati u sastavljanju. Mi smo se držali nekih prijateljskih ekipa, ljudi s kojima želiš popiti piće i zaigrati kviz iz zabave, a oni su se onako našli, malo 'profesionalno'. Ti si dobar igrač, ja sam dobar igrač, trebali bismo igrati zajedno - bocnula ih je u šali Zibar.
Iznimka je tek pokojni Mirko Miočić, koji je ipak bio pripadnik nešto starije kvizne škole.
- Mirko nije živio u Zagrebu, gdje je ta scena bujala, ali koliko znam nije pohodio pub kvizove ni u svojoj okolici. On je svoju reputaciju izgradio ranije, prije te ere. Sjećam se da na jednom kviznom prvenstvu nije bio osobito dobar, nije ostvario rezultat koji je vjerojatno očekivao. Mislim da je možda zaključio da dolaze neke nove generacije, novi profili znanja i da ne želi prodavati ugled na nekim natjecanjima koja mu nisu odgovarala i koja su bila prilagođenija nešto mlađim igračima - zaključuje Sučević Međeral.
Znaju nerijetko svi među lovcima čuti kako su oni ipak profesionalci s televizije te da ne bi trebali igrati pub kvizove jer su isti predviđeni za amatere, no ne slažu se s takvom tezom.
- Meni je to nebulozno. Ne postoji neki kvizaški zakonik koji bi to propisivao, a osim toga mi smo svi prvo igrali pub kvizove godinama pa tek onda postali lovci. Mislim da se mi lagano nesvjesno i povlačimo. Konkretno, ja igram još samo jedan kviz u Zagrebu baš ozbiljno i dolazim svaki put, a ponekad se odazovem prijateljima pomoći pa onda i čujem te hejt komentare. Mislim da ljudi ne shvaćaju da lovac s Potjere ne garantira pobjedu ekipi. Jedna osoba ne znači stvarno toliko puno, to je ipak ekipni sport, a ne individualni. Previše je područja i često su na pub kvizovima pobjeđivale ekipe sastavljene od igrača koji ljudima uopće nisu poznati. Kad bi lovci s Potjere išli u neke 'kaznene ekspedicije' po gradu igrati kvizove, naslađivati se i kupiti okolo nagrade, slažem se da bi to bila anti-ideja, no to nije slučaj - tvrdi Krešo, a njegov stav dijeli i Morana.
Na tim najranijim pub kvizovima pojavljivala su se i brojna poznata imena. Igrala je kvizove današnja saborska zastupnica Marija Selak Raspudić, Domagoj Jakopović Ribafish, a filmaš Ivan Ramljak bio je član ekipe Los Smegmas, u Booksi upisane u povijest kao prvog ligaškog pobjednika. Pisac i nekadašnji TV voditelj Andrija Škare otkrio je svoju anegdotu iz Bookse.
- Prvi put kad sam došao na pub kviz bio sam ustvari u svojstvu novinara upokojenog 'Briljanteena'. Radio sam prilog o pub kvizu, koji je taman tada postao novi hit event u gradu. Nisam se natjecao jer sam radio, ali sam znao sva pitanja i sav nabrijan okupio sam ekipu za sljedeće izdanje. Računao sam da sigurno pobjeđujemo, no već idući put kviz je bio teži i nismo imali pojma. To je bio mali fijasko, ali nije utjecao na moju ljubav prema kvizovima - ispričao je Škare, koji ih i danas posjećuje i rado igra.
Kvizna scena vrlo je dinamična, konkurencija snažna, a nekadašnji amaterski hobi uz piće počeo je ubrzo dobivati sve ozbiljnije konture. Ligaški sustav isprofilirao je standardne kvizne ekipe, nešto kasnije osnovan je i Hrvatski kvizni savez (HKS). Naši najbolji kvizaši igraju europska i svjetska prvenstva, olimpijade...
- Neću reći da smo kvizna velesila, ali smo stvarno vrlo dobri. Pogotovo s obzirom na to da smo mala zemlja. Uostalom, kao i u mnogim sportovima. Kvizovi su, naime, umni sport. Dobili su taj status koji već imaju šah, bridge i još neke discipline, a za taj uspjeh su zaslužni baš pub kvizovi. Ljudi koji su otkrili pub kvizove u Zagrebu kao studenti vraćali su se poslije studija u svoje gradove i širili kviznu 'zarazu'. Već 2012. postojala je pub kviz scena u svim većim gradovima u zemlji. Mislim da postoje dva razloga eksplozije popularnosti pub kvizova u Hrvata. Mislim da smo zaista nacija koja voli znanje i kvizove, pogotovo ove generacije zaražene 'Kviskotekom'. Također, vlasnici kafića obožavaju kvizove iz vrlo jednostavnog razloga. Mi smo im idealna publika. Za razliku od koncerata, ne treba im nikakav razglas niti oprema. Nema buke, nema razbijenih čaša, ljudi nisu agresivni... Svatko će u ekipi okrenuti barem jednu rundu... Iz tog razloga danas u Zagrebu i ima 40-ak pub kvizova. Isprva smo dobivali ponedjeljke i utorke, a onda kad su ugostitelji shvatili da smo mi njihova 'zlatna koka' počeli smo dobivati i ove prime time vikend termine - zaključuje Kovač.
Pub kviz iz Bookse je preselio u HDPIO, zatim u Kino Europu pa u SC. Tražio se uvijek veći prostor, prelazile su se razne logističke prepreke, a popularnost najuglednijeg i najcjenjenijeg pub kviza u Hrvatskoj nije jenjavala. Na valovima tog entuzijazma, Kovač je 'Kviznu situaciju' 2015. preselio i na male ekrane, a emitirao ju je HRT.
POGLEDAJTE VIDEO:
- 'Kvizna situacija' je ustvari bila preslika pub kviza na televiziji. Iako se igra u ekipama, odgovori se pišu i nisi toliko izložen eventualnoj 'sramoti' zbog pogreške, i dalje veliki dio ljudi izbjegava kvizove izvan komfora svoje fotelje pa smo im pub kviz zato donijeli na televiziju. Poanta je ionako prvenstveno uvijek bila zabava - kaže redatelj.
S vremenom su se na sve ozbiljnijoj kvizaškoj sceni razvili i brojni specijalizirani kvizovi.
- Opći kvizovi su kao nekakav višeboj u atletici, ali postoje i pub kvizovi koji se bave vrlo uskim temama, najčešće nekim pop kulturnim fenomenom. Viđao sam 'Star Wars', 'Harry Potter' ili 'Friends' kvizove. Uz ove opće, najpopularniji su svakako sportski i glazbeni kvizovi - dodaje.
Upravo jedan takav glazbeni kviz, najmasovniji u povijesti pub kviz scene, prošle je godine bio veliki hit u Tvornici kulture. Okupljalo se iz mjeseca u mjesec pedesetak ekipa, a slast kvizaške pobjede izborene na krilima važnih, ali ponekad i posve trivijalnih informacija o glazbenim legendama, jednako kao i opskurnim underground bendovima, u nekoliko je navrata iskusio i potpisnik ovih redova. No to je sad već neka sasvim druga kvizna priča...