Novi/stari roman Svetislava Basare ''Anđeo atentata'' iz 2015. godine, predstavljen je u četvrtak navečer u knjižari Fraktura. Roman je objavljen u izdanju 24sata kao treći po redu objavljeni roman ovog autora. Sa Svetislavom Basarom razgovarao je pisac i novinar Miljenko Jergović. Razgovor je moderirao izvršni direktor 24sata i kritičar Goran Gavranović.
POGLEDAJTE RAZGOVOR:
- Podnaslovljen kao 'Tabloid', kritičari i sam pisac, bi vam vjerojatno rekli da je to roman na jedan neobičan i neočekivan način, to jest, na Basarin način, koji je u osnovi mimo Basare, u našim književnostima neponovljiv - započeo je Jergović.
- Od pisaca koji su vam poznati iz naših krajeva, jezika i zemalja, jedini koji je na takav način ili sličan shvaćao romanesknu strukturu, jer zapravo, bio prijeratni Miroslav Krleža, koji bi Basarine romane jako dobro razumio, čak i s zadovoljstvom, a to ne bi ni sebi ni drugima priznao, svakako čitao.
Sam podnaslov nije bez razloga i bez ikakve osnove tu postavljen, obrazložit će Jergović.
- On dubinski određuje određuje ulaz u roman. Zato što je tema sarajevski atentat, ubojstvo Franje Ferdinanda i njegove supruge Sofije 1914., bio je najveći tabloidni događaj u povijesti naših naroda, a na neki način i u povijesti Europe - rekao je Jergović i istaknuo kako je način bavljenja sarajevskim atentatom od vremena otkad se dogodio pa do danas, primjer primjene tabloidnog pristupa u povijesti književnosti, filozofije, sociologije...
Prema Jergoviću, tabloidna je sama okolnost otvaranja romana, jer zapravo o svojoj pogiblji, govori onaj koji je za tu temu najkompetentniji, a to je ubijeni.
Roman počinje kao monolog Franza Ferdinanda, koji objašnjava što se ustvari dogodilo.
Gavranović kaže, kako je zanimljivo što je izdavač 24sata, novine koje se deklariraju kao tabloid, iako su ustvari, to odavno prestale biti.
- Kada Gavranović kaže da Basarove knjige objavljuje tabloid, u tom njegovom iskazu kao da se čuje gotovo pa isprika, ali zapravo, stvari su suprotne i ja sam tu višestruki svjedok. Naša nevolja je što kod nas atentatori nisu atentatori, tabloidi nisu tabloidi, već su ustvari antitabloidi. Kod nas je sve suprotno od onoga kako se predstavlja - objasnio je Jergović, a Basara dodao da tabloid isključivo označava formu.
Gavranović ističe kako se hrvatska publika s Prvim svjetskim ratom, u smislu fikcije, upoznaje preko Krležinih romana, do Jergovićevog romana, a Basarin roman je nešto sasvim drugo.
- Jedan od najfurioznijih početaka uvoda u roman, koji čitatelja uvede u neku sasvim drugu zbilju, stvarnost i fikcijsku, s rečenicom: 'Gavrilo, ruka ti se pozlatila' - rekao je Gavranović.
Basara otkriva da roman nastaje sasvim slučajno. Na Sajmu knjiga u Beogradu 2013. pristupili su mu dvojica Sarajlija te upitali bi li za zbornik napisao nešto na tu temu.
- Tako je nastalo prvih 15 stranica, onda stiže 2014. godine i tu nastaje opća histerija. Kao da je 100. godišnjica jednog lijepog događaja - kaže Basara i dodaje da su tada svi pisci htjeli pisati o činu Gavrila Principa.
Basara odlučuje pisati o ubijenom Franzu Ferdinandu. Ubrzo je saznao da je literature ima jako malo, čak i na njemačkom jeziku.
- Franza nitko ne spominje. Svi su junaci osim ubijenog, daj da vidim što ubijeni ima o tome reći - priča Basara.
Kako je što više istraživao o nadvojvodi Ferdinandu, tako mu ga je što više bilo žao.
- On je bio strašno nešarmantan i aristokratski krut. Bio je naklonjen prema Slovenima, a mrzio je Mađare, ali Hrvati to nisu znali cijeniti. No nitko nije bio previše pogođen njegovom smrću. - dodaje Basara.
- Ako imate dobar roman, on je pametniji od pisca, a ako je loš, pisac je pametniji. Kad bi književnost bila razvrstana po žanrovima rock muzike, Basara bi zapravo bio rođeni punker, ali ne one vrste koji su bili smrtno ozbiljni, već one što bi napravila krvavu zaj**anciju - rekao je Jergović.
- Mi pasivno trpimo povijest jer smatramo da je naša povijest preburna. Mislimo da je ima previše, ali zapravo imamo previše povjesničara. Međutim, 31 godinu nakon I. sv. rata, dolazi na vlast austrougarski podnarednik - Tito. Pouku valja izvući: Nije vam valja vojvoda, evo vam podnarednik, a nakon njega došli ovi što nisu ni služili vojsku - rekao je Basara.
Jergović dodaje kako Prvi svjetski rat sve do dana današnjeg nije završio.
- Ovo što gledate po Ukrajini je nastavak. Prvi svjetski rat je posljednji rat u našoj povijesti i posljednji rat u ljudskoj povijesti u kojem nije bilo dobre i loše strane i u kojem se po završetku rata ljudi nisu kvalificirali i diskvalificirali po tome na kojoj su strani bili. Balkanki zajednički problem je uvjerenje da postoji svjetla strana povijesti i da postoji prava strana. Ako ste u II. svjetskom ratu bili partizan, vi ste junak, a ako ste bili u SS, ili ustaša ili četnik, vi ste patološki tip, zločinac... No stvari ne stoje tako u životu. Iz uvjerenja o pravoj i krivoj strani povijesti učinjeni su najveći zločini prema ljudskoj slobodi. To je još jedna o nezgodnih posljedica I. svjetskog rata, vremena s kojim završava prosvjetiteljski i racionalistički model mišljenja prema kojem rat nije sukob dobra i zla, već je rat sukob sukobljenih strana koje su sukobljene. Rat je sam po sebi zlo, i u njemu treba biti krajnje oprezan s idejom da je netko u njemu dobar i ispravan - objasnio je Jergović.
Gavranović dodaje da Basara u romanu razbija mitove, koji su godinama na ovim prostorima bili dio oficijelne kulture.
- To se i ne može razbiti, osim u literaturi - zaključio je Basara.
POGLEDAJTE VIDEO: 'OLIVER JE U MENI VIDIO BUDUĆNOST GLAZBE'