Željana Zovko u novom mandatu je članica Odbora za vanjske poslove (AFET) i Odbora za ribarstvo (PECH) te zamjenska članica u Odboru za međunarodnu trgovinu (INTA) i Pododboru za sigurnost i obranu (SEDE).
Europski parlament 18. srpnja izabrao je Ursulu von der Leyen za predsjednicu Europske komisije. Glasanje je bilo tajno, a Von der Leyen je dobila 401 glas podrške. Zovko govori kako je to bio očekivani scenarij u posljednjih nekoliko dana prije samog glasanja.
- Ovog puta je dobila više glasova nego u prošlom glasovanju kad je prvi put bila potvrđena. To znači da se učvrstila kao predsjednica Europske komisije, a mi da smo se kao desni centar učvrstili s našom koalicijom i napravili jedan balans i s raspodjelom mjesta i u parlamentu. Postigli smo dogovore sa socijalistima i liberalima, našli smo konstruktivna rješenja i za ostale da nas podrže u tome, a Von der Leyen je svojim govorom pokazala da je razumjela primjedbe na koje smo ukazivali, koje dovode do porasta ekstremne desnice u Europi, gubitci radnih mjesta, nedostatak senzitivnosti za poljoprivrednike i više fokusiranja na stratešku proizvodnju hrane i očuvanje malih i srednjih poduzeća - kazala nam je Zovko.
Smatra kako ne trebamo biti u strahu od porasta ekstremne desnice jer, kako kaže, prolazak Von der Leyen im je bio najveći hladni tuš.
- Prvo odabir Roberte Metsole koju je ogromna većina izabrala, a na kraju odabirom predsjednika parlamenta, raspodjele komiteta u ključnim grupacijama u parlamentu. Stoga ekstremna desnica je dobila pirovu pobjedu, nemaju nikakav utjecaj ovdje - dodaje.
'Zeleni u EU parlamentu često koristiti BiH kao zemlju s kojom će se poigravati'
Zovko je članica Europskog parlamenta od 2016. godine, a otkrila nam je i na što je najponosnija u svom prethodnom mandatu te za što će se sve zalagati u još jednom mandatu.
- Ponosna sam na ono zbog čega sam i dobila najviše glasova u samoj Bosni i Hercegovini od Hrvata iz BiH, a to je internacionalizacija pitanja Hrvata u BiH i stavljanja njihovog obespravljenog položaja na agendu u EU parlamentu i uklanjanja svih onih "crnih legendi" koje su Hrvatima u BiH pričani, da su oni uzrok problema, a ne da se problemi prave samim Hrvatima i da će ako ne dođe do rješavanja problema doći do sigurnosnog problema na granicama s EU. To smo vidjeli s pojavom velikih i organiziranih migrantskih valova, preko BiH, koja je od nekih grupacija prepoznata kao slaba točka za prolazak migranata. Na to sam često ukazivala, Zeleni u EU parlamentu će često koristiti BiH kao jednu zemlju s kojom će se poigravati i željeti da bude laki prolaz valovima migranata koji dolaze iz Turske, Sirije, Afganistana i to smo vidjeli da je slučaj kad smo došli u tešku krizu i agresiju na Ukrajinu. Rusija je počela koristiti kao oružje to prebacivanje migranata na granice, tad su tek sve članice u EU shvatile u kakvoj je poziciji Hrvatska bila po pitanju migranata - govori.
- U ovom mandatu sam opet izabrana u klub, imam najvišu poziciju u našoj delegaciji kao potpredsjednica kluba gdje utječem na politike Europske pučke stranke u ovom EU parlamentu i koordiniranjem tih politika, te sam dobila jedan novi portfelj to je EPP diplomacija. Pored ovog što sam veća radila, koordinacija sigurnosne i vanjske politike sa skupština OSCE, NATO i Vijeće Europe što vidimo da i Europska politička zajednica stavila visoko na agendu, da se moraju koordinirati te politike jer je to ključno i sa zemljama koje nisu članice EU. Moja najveća zadaća je da nastavim sa svojim građenjem mreže s republikancima i demokratima, bez obzira na to tko će pobijediti u SAD-u, da ostavim otvoren kanal komunikacije da se ne dogodi da imamo period zamrzavanja odnosa kao što je bila u vrijeme Trumpa 1. To mi sebi ne smijemo dopustiti, a moramo nastaviti i graditi mostove prema Velikoj Britaniji, moramo surađivati u području sigurnosne i vanjske politike jer sve ovo što se događa s agresijom na Ukrajinu i rastućim tenzijama nekih trećih zemalja, ukazuje na to da s istomišljenicima moramo imati puno jače odnose - zaključuje zastupnica.
'Europa ne može biti sama u nekim stvarima, treba pomoć SAD-a'
Hrvatska je na EU izborima ove godine imala najgoru izlaznost od svih članica, no Zovko nije pretjerano iznenađena.
- Loša izlaznost nije iznenadila toliko zastupnike jer mi nismo bili adekvatno praćeni, od strane čak i stalnih dopisnika u Briselu, vrlo malo su pozornosti obraćali na naš rad. Bilo je dosta ključnih stvari, a važna je i da građani znaju da naše odluke utječu na njihov svakodnevni život. Pisalo se o plaćama zastupnika u EU parlamentu, ali nije se obraćala pozornost na to tko ima koliku stručnost i što se očekuje za tu plaću. Bila sam proglašena 19. najutjecajnijom zastupnicom od 100 najutjecajnijih zastupnika u EU parlamentu u proteklom mandatu, nitko se nije pitao radi čega. Na kraju se sve svelo na to koliko ste ljudi doveli, koliko ste ljudi obišli u Hrvatskoj i koliko je stranka bila angažirana, tolika je bila izlaznost. To je nažalost naš slučaj. Nije toliko ni razočaranje jer mi smo imali parlamentarni uspjeh naše stranke (HDZ) malo prije EU izbora i ljudi su se zasitili izbora. No, da je bilo nekog ogorčenja imali bismo rezultat kao u Francuskoj gdje je 60 posto ljudi izašlo na izbore i vidjeli smo čime je rezultiralo. Mi smo s Vladom RH i kroz naš rad pokazivali koliko smo bili povezani u svim nastojanjima da Hrvatskoj se privuče što više novca u svim krizama kroz koje je prolazila s Europskom unijom - govori.
Osvanula se i na atentat na Donalda Trumpa te predsjedničke izbore u Sjedinjenim Američkim Državama koji će se održati 5. studenoga 2024. godine.
- I u povijesti je bilo takvih napada: Ronald Reagan, atentat na Johna F. Kennedyja. Sve su to neke situacije gdje se neistomišljenici pokušavaju riješiti na takav način. Ne bih to nazvala izoliranim incidentom nego jednostavno porastom tenzija i govora mržnje koji se javlja na društvenim mrežama i tenzijama da će se dogoditi kraj svijeta ako ne bude izabrana opcija koju vi želite. To je suludo, a mi moramo nastavi s komunikacijom bez obzira tko bude izabran jer to će biti volja građana koji biraju. Takve se tenzije moraju spustiti, vidjeli smo napade i na Roberta Fica, pokušaj atentata na Markovom trgu zbog čega je došlo do povišenja sigurnosti. Naše službe su tamo bile i djelovale za razliku od američkih tajnih službi i onih u Slovačkoj. Sve se prijetnje moraju ozbiljno shvatiti, a svaki političar je izložen opasnost zbog govora mržnje s kojim se borimo na društvenim mrežama. Imate mogućnost napada od "usamljenih vukova" i nekoga tko će koristiti te ljude da vas se riješi. Donald Trump ako bude izabran za predjednika to će se dogoditi jer ima svoje izborno tijelo koje želi tu politiku koju on zagovara. Nije naše da se petljamo u to, ali trebamo imati blisku suradnju s njima jer Europa ne može biti sama u nekim stvarima i treba pomoć SAD-a, ali mora jačati svoj obrambeni stup u okviru NATO-a - pojašnjava Zovko.
'Milorad Dodik je nešto poput Viktora Orbana'
Mađarski premijer Viktor Orban izazvao je kritike nakon što je iznenada posjetio Vladimira Putina u Rusiju, a prije toga posjetio je i Ukrajinu. Orban je napisao na društvenim mrežama kako se radi o mirovnoj misiji, no zastupnica EPP-a je skeptična.
- Ne može se zemlja u ratu i s okupiranim teritorijem, zemlja koja krvari tjerati na prisilno na mir. Ne može se pregovarati bez Ukrajinaca, Orban je išao na misiju bez mandata Ukrajinaca i bez mandata Vijeća te Komisije. Europski ugovori mu ne dozvoljavaju da govori u nečije ime, samo u svoje. To je bio jedan njegov show za lokalnu publiku i za one s kojima dogovara financijske stvari - govori.
Bolja situacija nije ni u susjednoj zemlji BiH gdje Milorad Dodik opet prijeti odcjepljenjem Republike Srpske od BiH. Zovko pak smatra da ne čini ništa dobro već sam sebi nanosi štetu.
- Milorad Dodik je poput Viktora Orbana, svaki put kad on "dotjera cara do duvara" ide kod Putina ili prijeti da će učiniti, ali to ne može rezultirati ničim drugim nego još većim sankcijama građanima Republike Srpske, a to je ogromna šteta. Umjesto da se uključi u konstruktivniji dijalog, ma uopće ne bih obraćala pozornost na njega. Krajnje je vrijeme da se dogovori izborni zakon, zemlja decentralizira, prestane s pozivanjima na centralizam, a onda konsekventno i na separatizam u samoj Republici Srpskoj jer u tom čitavom sukobu nastradaju Hrvati koji su najmanji narod - smatra Željana Zovko.
'Želim da se završi priča o legitimnom zastupanju Hrvata...'
Bosna i Hercegovina je prije nekoliko mjeseci dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s Europskom unijom, no aktualna politička situacija udaljava je od tog puta. Zovko se nastavlja boriti na tom putu, a osim toga i za prava Hrvata u Bosni i Hercegovini.
- Mjesta za napredak ima u donošenju pravednog izbornog zakona. Ovo što se dogodilo s Hrvatima i donošenjem Schmidtovih izbornih pravila zapravo je učinjeno da bi Hrvati ostali politički živi, ali na duže staze će ih znatno oštetiti. Moguće su makinacije u tom izbornom prekrajanju što je on učinio, tako da svako daljnje donošenje i nametanje izbornih pravila samo ide na štetu Hrvata. Pravedan izborni zakon gdje će Hrvati imati legitimnog predstavnika zagarantiranog u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine može biti garancija za napredak i raspodjelu sredstava koja dolaze iz EU. Krajnje je vrijeme da se novac prestane trošiti na međunarodnu administraciju, da se uloži u ljudske resurse u samoj BiH, a administracija će povući više novca i napraviti razlog za ostanak ljudi u BiH. Sve drugo je veliki sigurnosni problem za same građane Hrvatske jer ćemo imati jednu propalu državu na granicama. Rješenje Hrvata u BiH, rješenje BiH je sigurnosno pitanje za Republiku Hrvatsku. Moja zadaća, koju neću sama moći završiti, je prvo da se završi priča o legitimnom zastupanju Hrvata, a drugo da se razjasni uloga Hrvata u obrambenom ratu u BiH, njihova pomoć u samoj Hrvatskoj i njihova pomoć Bošnjacima u BiH da opstanu kao narod usred srpske agresije koje su postojale u to vrijeme - pojašnjava Zovko.
Dotaknula se i nadolazećih predsjedničkih izbora u Hrvatskoj, kako kaže, Andrej Plenković je izabrao najbolju osobu koja će adekvatno zastupati interese Hrvata.
- Svaki od njih će biti bolji u predstavljanju institucija predsjednika Republike Hrvatske u odnosu na onoga koji krši ustav, pokušavajući da u isto vrijeme da bude mandatar vlade i predsjednik - zaključuje.
'Počašćena sam što ću predvoditi promatračku misiju Europske unije u Jordanu'
Zovko je imenovana i šefom promatračke misije Europske unije za nadolazeće izbore u Hašemitskoj Kraljevini Jordan od strane visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednika Europske komisije Josepa Borrella. Izaslanstvo će na čelu sa Zovko na poziv Nezavisne izborne komisije Hašemitske Kraljevine Jordan promatrati parlamentarne izbore koji će se održati 10. rujna.
Jordan će ove godine održati svoje prve parlamentarne izbore nakon procesa političke modernizacije pokrenutog 2021. godine. Više od 5 milijuna građana imat će pravo glasa, a za razliku od izbora 2020. godine, ovi izbori uključuju preferencijalna mjesta na glasačkim listićima za žene i mlade, a posebna su mjesta također dodijeljena kršćanima, Čečenima i Čerkezima.
- Počašćena sam što ću predvoditi promatračku misiju Europske unije u Jordanu. Predstojeći parlamentarni izbori bit će još jedan ključni trenutak u demokratskom putu zemlje, budući da su ovo prvi izbori koji će se održati nakon pokretanja procesa političke modernizacije započetog 2021. Radujem se susretima i suradnji s predstavnicima državnih institucija, vlasti, političkih stranaka i kandidata, organizacija civilnog društva, posebno žena, predstavnika mladih, medija i drugih koji imaju važne uloge u osiguravanju vjerodostojnog, mirnog, transparentnog i uključivog izbornog procesa - naglasila je Zovko.
Europska unija provela je dosad niz promatranja izbornih aktivnosti u Jordanu, uključujući parlamentarne izbore 2013. i 2016., misiju za praćenje 2018. i izbornu ekspertnu misiju 2020. Glavni tim otputovat će već sredinom kolovoza i pratiti pripreme za dan izbora, a kao šefica promatračke misije, Zovko će se pridružiti timu u Jordanu 18. kolovoza. Prilikom prvog posjeta zemlji, Zovko će održati niz sastanaka s predstavnicima vlasti, civilnog društva, relevantnim dionicima i konferenciju za medije.
Promatračka misija EU-a dat će neovisnu procjenu izbora s ciljem poboljšanja transparentnosti i povjerenja javnosti u izborni proces, doprinoseći odvraćanju rizika izborno povezanog nasilja i davanju preporuka za daljnje jačanje izbornog okvira u Jordanu za buduće parlamentarne izbore. Nakon objave izbornih rezultata, Zovko će u ime promatračke misije predstaviti konačno izvješće o svojim nalazima i preporukama o izbornom procesu, te će održati i povratni posjet Jordanu s ciljem praćenja preporuka misije za poboljšanje budućih izbornih procesa.