U nastavku 2. izvanredne sjednice Sabora ministar graditeljstva i prostornog uređenja Darko Horvat izjašnjavao se o 183 amandmana na zakonski prijedlog o obnovi Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije od potresa koji ih je pogodio 22. ožujka. Izvijestio je da je Vlada prihvaćanjem 42 amandmana u potpunosti i pet djelomično pokazala širinu dijaloga.
- Mislim da smo ključne stvari koje su bile od struke definirane kroz amandmane prihvatili. 47 amandmana je ozbiljan postotni udio ne s aspekta nekorektnog ili neprofesionalno odrađenog zakona već želje i namjere da ideje koje mogu poboljšati zakonski okvir implementirano u zakon i da budu kroz provedbene akte akceptirane - rekao je ministar po završetku saborske sjednice.
Dio amandmani koji nije prihvaćen, dodao je, postat će sastavni dio pravilnika koji će točno utvrditi sastav dokumenata i projekata te programa mjera koji će biti ključni provedbeni akt odnosno „kuharica po kojoj će raditi Fond za obnovu”. Očekuje da će zakon u petak dobiti veliki većinu potpore onih koji smatraju da je zakon provediv budući da su, kako je kazao, „svi dobronamjerni amandmani dobronamjernih klubova zastupnika i pojedinačnih zastupnika prihvaćeni”.
Nakon što se zakon izglasam Horvat vjeruje da će se relativno brzo krenuti u obnovu, a uvjerava da će nakon konstrukcijske i cjelovite obnove Zagreb izgledati bolje i biti protupotresno ojačan.
- Zakon daje jasnu priliku da se krene u organiziranu konstrukcijsku obnovu unutar 30 dana od objave zakona u Narodnim novinama - rekao je.
Formiranje Fonda za obnovu, navodi, očekuje se maksimalno 30 dana od izglasavanja zakona.
- Koliko će projektanti brzo uspjeti isprojektirati, koliko će se za obveznike javne nabave brzo provesti postupci javne nabave i kojom ćemo dinamikom uspjeti financijski pratiti, o svim tim aktivnostima će ovisiti kojeg će to točno dana Zagreb zablistati u novom ruhu - poručio je ministar.
Za razliku od dijela oporbe koja tvrdi da je zakon neprovediv i da će se njime samo balzamirati stanje, Horvat je stava da je zakon provediv, a najavio je su spremni zakon i izmijeniti, ako se u sljedećih šest do deset mjeseci uoči da u zakonu ima određenih problema.
Podsjetio je i da su neke aktivnosti već počele, osigurano 100 milijuna kuna za obnovu krovišta, zabatnih zidova, dimnjaka i liftova, da je 41 milijun kuna izdvojeno za kondenzacijske bojlere.
Prihvaćen je amandman Ljubice Lukačić (HDZ) u izmijenjenom obliku da se i uz ratne vojne invalide oslobode participacije u obnovi i osobe s invaliditetom, kao i vlasnici i suvlasnici koji su u trenutku potresa u zajedničkom kućanstvu živjeli s osobom s invaliditetom. Lukačić je kazala kako se njime u ravnopravni položaj stavljaju hrvatski ratni vojni invalidi i sve ostale osobe s invaliditetom. Prihvaćanjem amandmana Darka Klasića (HSLS) uređeno je da u slučaju da vlasnik ili suvlasnik otuđi nekretninu u roku od pet godina od obnove mora u cijelosti vratiti sredstva koja je uložila država ili županija.
Amandmanom Domagoja Hajdukovića (SDP) omogućeno je da se u Stručni savjet za obnovu uključi i predstavnik Hrvatske obrtničke komore, kao i prijedlog Zeleno-lijevog bloka da u Stručnom savjetu bude i predstavnik Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta sveučilišta u Zagrebu. Prihvaćen je i dio tehničkih amandmana, među ostalima i oni kojima se se obiteljska kuća definira kao stambena zgrada veličine do 400 metara kvadratnih s najviše tri posebna dijela od kojih je najmanje jedan stan kako se pod obiteljsku kuću ne bi vodile velike proizvodne od 10 tisuća kvadratnih metara s jednim pratećim stanom.
Također u projekt konstrukcijske obnove zgrade bit će uključeni i ovlašteni arhitekti te se izjednačava razina radnog iskustva za ovlaštene inženjere građevinarstva i ovlaštene arhitekte. Prihvaćeni su i amandmani kojima se omogućuje obnova zgrada u slučaju bespravnih zahvata na konstrukciji zgrade na način da vlasnik ili suvlasnik podmiri troškove vraćanja zgrade u stanje prije bespravne rekonstrukcije.
Na samom početku Dalija Orešković (SSIP) zatražila je stanku kako bi se klub dodatno konzultirao oko glasovanja. Navodi kako je iz zaključka Vlade vidljivo kako ona nije imala želju ni namjeru promijeniti smjer ovog zakona u smjeru koji zaziva struka.
- Obnova je trebala biti prilika da se Zagreb infrastrukturno i organizacijski prilagodi potrebama 21. stoljeća. Naša je odgovornost da sanaciju štete od razornog potresa iskoristimo kao priliku za daljnje jačanje i urbanistički razvoj Zagreba, ali i da novac poreznih obveznika trošimo odgovorno i racionalno - kazala je Orešković.
Protivi se modelu koji će, kaže, sumnjivo i netransparentno trošiti ogromna financijska sredstva, a rezultat obnove bit će takav da će vizura Grada i dalje biti oronula, a otpornost na buduće potrese neadekvatna.