Dow Jones oslabio je 112 bodova ili 0,34 posto, na 33.174 boda, dok je S&P 500 skliznuo 0,43 posto, na 4.259 bodova, a Nasdaq indeks 0,95 posto, na 13.129 bodova.
Nakon snažnog rasta dan prije, jučer su se indeksi ponovno našli u negativnoj putanji jer su ulagači zabrinuti zbog visoke inflacije, nakon što je objavljeno da je u veljači stopa rasta potrošačkih cijena dosegnula 7,9 posto na godišnjoj razini, novu najvišu razinu u posljednjih 40 godina.
To je, doduše, u skladu s očekivanjima analitičara, no ulagači se plaše da će snažan rast cijena nafte i sirovina, otkako je prije dva tjedna počeo rat u Ukrajini, dodatno podržati rast inflacije. A to bi natjeralo američku središnju banku na agresivnije zaoštravanje monetarne politike nego što se očekivalo.
„Podaci o inflaciji u skladu su s očekivanjima, a u idućih mjesec, dva inflacija će dodatno porasti jer će biti ugrađen dodatni rast cijena sirovina”, kaže Paul Nolte, portfelj menadžer u fondu Kingsview Asset Management.
Većina analitičara očekuje da će na sjednici idućega tjedna čelnici Feda povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova.
No, rast inflacije mogao bi natjerati Fed na agresivnije povećanje kamata u idućem razdoblju.
„I dalje se očekuje da će Fed u idućih godinu, dvije povećati kamate u četiri do sedam navrata kako bi ohladio pregrijano gospodarstvo. Problem je, međutim, u tome što će Fed povećavati kamate kada je tržište dionica vrlo nestabilno, u previranju”, kaže Nolte.
Osim zbog visoke inflacije, nestabilnost tržišta posljedica je i nervoze ulagača zbog rata u Ukrajini.
Jučerašnji pregovori između ruskog i ukrajinskog ministra vanjskih poslova nisu donijeli nikakvih rezultata, pa se napadi ruske vojske na ukrajinske gradove nastavljaju.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,27 posto, na 7.099 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 2,93 posto, na 13.442 boda, a pariški CAC 2,83 posto, na 6.207 bodova.
Azijske burze prate pad Wall Streeta
Na azijskim su burzama u petak cijene dionica pale, kao i na Wall Streetu dan prije, jer bi visoka inflacija u SAD-u i Europi mogla navesti tamošnje središnje banke na agresivnije nego što se očekivalo zaoštravanje monetarne politike.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu otprilike 2 posto.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 2,3 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu pale između 0,9 i 3,2 posto.
Azijske burze prate jučerašnji pad Wall Streeta, gdje su burzovni indeksi oslabili oko 0,4 posto.
Ulagače zabrinjava inflacija u SAD-u, koja je u veljači dosegnula 7,9 posto na godišnjoj razini, novu najvišu razinu u posljednjih 40 godina.To je, doduše, u skladu s očekivanjima analitičara, no ulagači se plaše da će snažan rast cijena nafte i sirovina, otkako je prije dva tjedna počeo rat u Ukrajini, dodatno podržati rast inflacije.
Fed idućega tjedna povećava kamate
A to bi natjeralo američku središnju banku na agresivnije zaoštravanje monetarne politike nego što se očekivalo.
„Podaci o inflaciji u skladu su s očekivanjima, a u idućih mjesec, dva inflacija će dodatno porasti jer će biti ugrađen dodatni rast cijena sirovina”, kaže Paul Nolte, portfelj menadžer u fondu Kingsview Asset Management.
Većina analitičara očekuje da će na sjednici idućega tjedna čelnici Feda povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova.
No, rast inflacije mogao bi natjerati Fed na agresivnije povećanje kamata u idućem razdoblju. „I dalje se očekuje da će Fed u idućih godinu, dvije povećati kamate u četiri do sedam navrata kako bi ohladio pregrijano gospodarstvo. Problem je, međutim, u tome što će Fed povećavati kamate kada je tržište dionica vrlo nestabilno, u previranju”, kaže Nolte.
ECB povećao procjene inflacije, smanjio BDP-a
Uz to, čini se da bi visoka inflacija mogla natjerati i Europsku središnju banku (ECB) na zaoštravanje monetarne politike ranije nego što se očekivalo.
Nakon jučerašnje redovne sjednice, čelnici ECB-a smanjili su procjene rasta gospodarstva eurozone u ovoj i idućoj godini, što je posljedica rata u Ukrajini. S druge strane, povećali su procjene inflacije, s obzirom na snažan rast cijena sirovina posljednjih tjedana.
Osim zbog visoke inflacije, nestabilnost na tržištima posljedica je nervoze ulagača zbog rata u Ukrajini.
Jučerašnji pregovori između ruskog i ukrajinskog ministra vanjskih poslova nisu donijeli nikakvih rezultata, pa se napadi ruske vojske na ukrajinske gradove nastavljaju.
Dolar ojačao, cijene nafte blago porasle
Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta porasla.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 98,50 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 98,12 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 116,10 na 116,50 jena.
Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0995 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1055 dolara.
Cijene su nafte, pak, blago porasle. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je 0,1 posto, na 109,45 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,4 posto, na 106,45 dolara.