Inflacija iznenađuje iz mjeseca u mjesec svojim rastom, rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić. Iz središnje banke procjenjuju da će BDP ove godine realno porasti za 5,5 posto, a u 2023. godini za 2,5 posto. Inflacija, kojoj su glavni uzroci rat u Ukrajini i nestabilnost tržišta energenata, bi nakon 9,4 posto rasta koliko je imala do sad, u 2023. godini mogla usporiti na 4,6 posto.
Za Hrvatsku, turizam je kao i obično važan izvor prihoda.
- Očekujemo još snažniju stopu rasta u trećem kvartalu jer su dolasci negdje na razini na kojoj su bili 2019. godine, no cijene su znatno više. Danas su cijene 30 do 40 posto više nego što su bile 2019. godine - rekao je Vujčić.
Što se tiče nezaposlenih, trenutno je nezaposleno 6 posto radno sposobnog stanovništva.
- Zaposlenost nastavlja rasti, imamo više otvorenih radnih mjesta nego nezaposlenih, a taj dio nedostatka radne snage se rješava uvozom radne snage što očekujemo da će se nastaviti povećavati. Plaće snažno rastu, u privatnom sektoru znatno jače nego u javnom sektoru. Privatni sektor je postao veći lider, imamo situaciju u kojoj sindikati traže rast plaća u javnom sektoru kakav je u privatnom. No realno je rast plaća u negativnom teritoriju jer je stopa inflacije velika, odnosno plaće će vrijediti manje - objasnio je.
No rješenje nije povećanje plaća, jer inflacija divlja pa bi povećanje plaća moglo uzrokovati još veći porast cijena.
- Trenutno je inflacija i dalje je posljedica rasta cijena energenata i prehrane, no počela se širiti i na ostale proizvode. Tri četvrtine proizvoda ima stopu inflacije višu od 5 posto - nastavlja Vujčić.
Dobra je vijest da bi se inozemni dug u 2023. godini trebao svesti na nulu. Ulazak u eurozonu bi nam trebao osigurati stabilnost, a iz HNB - a su proučavali ostale zemlje Europske unije koje nisu uvele euro.
- Prosječna kamata na stambene kredite je 2,7 posto i tu ostaju, nema razloga za rast. Uvođenje eura je važno i korisno u situacijama krize, kamatne stope banaka u zemljama koje nisu uvele euro su značajno više. Mađarska je na 7,6 posto, Poljska oko 6 posto, a valute su im i dalje pod snažnim pritiskom tržišta. U Hrvatskoj to nije slučaj, tečaj kune se nije pomaknuo, a ni kamatne stope. Razlog za to je ulazak u eurozonu koja nas rješava najnestabilnijeg faktora, a to je promjenjivi tečaj - zaključio je Vujčić.