Sjednica Vlade najavljena je u 12 sati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, no krenula je s kašnjenjem od 35 minuta.
Na dnevnom redu sjednice su, među ostalim, prijedlozi izmjena i dopuna Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku te Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Na sjednici je i odluka o osnivanju Povjerenstva za utvrđivanje prijedloga kandidata za Glavnog državnog odvjetnika RH, odluka o osnovici za izračun inkluzivnog dodatka te konačni prijedloga izmjena Zakona o službi u Oružanim snagama RH.
PRATITE UŽIVO:
Na početku sjednice Vlade uvodno se obratio premijer Andrej Plenković. Osvrnuo se na stopu inflacije od 4,5 posto, prema podacima DZS-a, koja je najniža od listopada 2021. godine.
- Paketom pomoći i odlukama o ograničenjima cijena niza prehrambenim proizvoda pravovremeno smo reagirali i zaštitili naše građane. Otklanjamo tezu da je rast inflacije pojela rast plaća - rekao je Plenković.
Plenković se osvrnuo i na pokazatelje o inflaciji i indeksu ekonomske klime (ESI). Rekao je da je rast prosječne neto plaće plaća u razdoblju od studenoga 2022. do studenoga 2023. godine iznosio 14,6 posto, što je znatno više od stope inflacije u tom razdoblju od 4,7 posto, pa kako, je rekao, ne stoji da je inflacija pojela rast plaća te se potvrđuje opravdanost vladinih intervencija u cijene prehrambenih proizvoda i energije.
Hrvatska je, podsjetio je, u zadnja 22 mjeseca bila na prvom mjestu među državama EU-a prema ESI-ju, uključujući zadnja dva mjeseca prošle godine te je tijekom toga razdoblja jedina među članicama EU-a imala taj indikator iznad 100 što znači da je većina anketiranih izrazila pozitivna očekivanja. Plenković smatra da je i to potvrda dobrog smjera vlade u upravljanju javnim financijama i drugih ekonomskih mjera.
S usporedbom računa vidljivo je da je 5. siječnja izdan veći broj računa nego godinu dana ranije, rekao je Plenković.
- Promet s neradnih dana se prebacio na radne dane u prvih 9 dana nove godine. Iznos računa je 95,5 milijuna eura viši, unatoč dva neradna dana više je računa i veći je iznos. Bitno je da dobijemo cjelinu slike i da uvidimo kako se potrošači prilagođavaju na režim.
- Ovim zakonom željeli smo postići postići ravnotežu sloboda i prava zaposlenih u trgovini u odnosu na poduzetničke slobode trgovaca. Sve zlouporabe zakona i omogućavanje rada nedjeljom suprotno važećim odredbama idu na štetu radnika i vjerujem da će oni to tako doživjeti - dodao je.
Komentirao je i na izbor novog državnog odvjetnika te istaknuo da se sve odvija kako je i previđeno.
- Dostavljena je dokumentacija koju smo proslijedili predsjednik Sabora, nakon rasprave Odbora, procedura se vraća u Vladu, obavit ćemo intervjue s kandidatima i onda prijedlog ponovo ide u Sabor - istaknuo je Plenković.
Kratko se osvrnuo i na napad na maloljetnike u Vukovaru.
- Osudili smo brutalan napad na maloljetnike. Vidimo da je policija privela niz osumnjičenih, očekujemo da se u okviru daljnjeg procesa oni i primjereno kazne - kazao je.
Prosvjede seljaka nazvao je lažnima i orkestriranima. Rekao je da su politički motivirani i "s onkraj struke".
- Što se tiče današnje sjednice, ovdje imamo važan paket zakona, riječ je o o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku te Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Sva tri zakona su dio naše političke volje usmjerene na suzbijanje nasilja nad ženama, djecom i u obitelji - kazao je Plenković pa ukratko podsjetio što se mijenja.
Osvrnuo se i na izmjene u Kaznenom zakonu, a koje se odnosi na neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje koje se tiče sudionika postupka.
- Otklanjamo tvrdnje daje ovo usmjereno protiv novinarske profesije i ograničavanje medijske slobode, te su teze netočne. Počinitelji ovog kaznenog djela su isključivo sudionici postupka, a to nisu novinari, već pravosudni dužnosnici, odvjetnici, vještaci… Kako bismo u potpunosti otklonili pogrešne interpretacije, sada se izrijekom propisuje da počinitelji, pomagači i poticatelji ne mogu biti novinari - istaknuo je Plenković.
Osvrnuo se i na tvrdnje da se predloženom odredbom ograničava pravo javnosti da bude informirana u predmetima od javnog interesa. Poručio je kako su i te teze netočne.
- Ova odredba odnosi se na nejavnu fazu kaznenog postupka u kojem se tek prikupljaju dokazi i utvrđuje ima li osnove za vođenje postupka pred sudom. U ovoj fazi javnost nema pravo uvida u sam sadržaj pojedinih dokaznih radnji, no podsjećam da potvrđivanjem optužnice, u kasnijoj fazi, kazneni postupak postaje javan - naveo je Plenković.
Napominje ipak kako u svim fazama postupka javnost ima pravo na provjerene i objektivne informacije.
- To znači da ima pravo znati protiv koga se vodi istraga, koja kaznena djela se toj osobi stavljaju na teret i koje se radnje u postupku poduzimaju. O svemu navedenom javnost treba biti informirana od strane tijela koje provode kazneni progon. Zagovaramo proaktivniji pristup komuniciranja od strane DORH-a - kazao je.
Plenković je poručio i da propisivanjem ovog kaznenog djela, Hrvatska slijedi pravnu praksu velikog broja europskih država uključujući demokratski najrazvijenije zemlje poput Njemačke, Austrije, Francuske, Švedske i primjerice Luksemburga npr. koje ističe čak kriminaliziraju curenje informacija iz istrage.
- U zemljama koje se temelje na vladavini prava postupci se ne vode u medijima nego u za to nadležnim institucijama - zaključio je premijer.