Sindikat hrvatskih učitelja proveo je istraživanje o kvaliteti radnih odnosa i kvaliteti sustava osnovnog obrazovanja u Hrvatskoj te na temelju toga napravio preporuke i smjernice za unaprjeđenje sustava.
U istraživanju je sudjelovalo 6494 učitelja, pomoćnog osoblja, stručnih suradnika, administrativnog osoblja, tajnika, ravnatelja, pomoćnika u nastavi.
Velika većina ispitanika, prema ovom istraživanju, njih 85 posto radi u jednoj školi, 12 posto u dvije škole, a oko 3 posto u tri ili više škola.
Učitelji tjedno rade 44 sati
Istraživanje pokazuje i kako učitelji te upravljačko i administrativno osoblje rade u prosjeku 4 sati više nego što im je propisano. Prema ugovoru tjedni broj sati je 40, a učitelji tjedno rade 44 sati, upravljačko i administrativno osoblje 43,7, stručni suradnici 40,5, pomoćno osoblje 39,9.
Dio zaposlenika osnovnih škola, 21 posto, naveo je da osim rada u školi također ima redoviti ili povremeni profesionalni angažman na nekom drugom plaćeno poslu, a u najvećem broju dodatni posao rade učitelji, ravnatelji i stručni suradnici. I u prosjeku provode 9 sati tjedno radeći na tom drugom poslu.
Istraživanje pokazuje i zahtjevni radno opterećenje spremača i spremačica, koji prema vlastitoj procjeni, mahom održavaju površine u veće od 750 kvadrata.
Što se tiče sigurnosti posla i prilika za napredovanje, zaposlenici škola svoj posao uglavnom doživljavaju relativno sigurnim i većina ne smatra vjerojatnim da bi ga u idućih godinu dana mogli izgubiti. Međutim, velika većina zaposlenika, 70 posto, slaže se s tim da bi im bilo teško naći sličan posao u struci ako se dogodi to da izgube posao.
Što se tiče primanja, prema ovom istraživanju 82,5 posto učitelja i 79,2 posto stručnih suradnika ima primanja od 5000 do 7000 kuna, a nešto veća ostvaruju ravnatelji, njih 95,2 posto ima primanja od 7000 do 11.000 kuna.
Niža primanja imaju zaposlenici administrativno-tehničkog osoblja, od 4000 do 6000 kuna, a najniža ostvaruje pomoćno osoblje, od 2000 do 4000 kuna.
64 posto učitelja koji su sudjelovali u istraživanju doživljava poteškoće u održavanju kućanstva s trenutačnim mjesečnim primanjima.
Čak 47 posto ispitanika izjavilo je da je do živjelo neki oblik zlostavljačkog ponašanja na svom radnom mjestu. Kao dominantni izvor zlostavljačkog ponašanja navode kolege, zatim ravnatelje (28 posto), roditelje (27 posto), učenike (14 posto).
41,3 posto učitelja smatra da im je zbog posla ugroženo zdravlje
Kao jedan od velikih izvora stresa prepoznat je konflikt privatnog i poslovnog života, odnosno prelijevanje poslovnih aktivnosti u privatnu domenu, a to se očituje kroz rad u slobodno vrijeme. 71 posto učitelja reklo je da svoje radne zadatke obavlja svakodnevno ili nekoliko puta tjedno u slobodno vrijeme. A nadalje su rezultati pokazali da učitelji u svom poslu doživljavaju povišenu opterećenost radnim obvezama u školi, posebno administrativnim poslovima.
41,3 posto učitelja smatra da im je zbog posla ugroženo zdravlje. Prema istraživanju, tijekom protekle godine 80 posto učitelja, pripadnika upravljačkog i administrativnog osoblja te stručnih suradnika, kao i 63 posto pomoćnog osoblja radilo je iako su bili bolesni.
Temeljem istraživanja pokazuje se i kako su učitelji tek osrednje zadovoljni većinom odgojno-obrazovnih aspekata svog posla. Najzadovoljniji su stvaranjem pozitivne odgojne atmosfere, autonomijom pri ocjenjivanju i vrednovanju, neovisnošću od utjecaja roditelja na sadržaj odgojno-obrazovnog procesa. Dok su najnezadovoljniji pedagoškim mjerama za nepoželjno i neprihvatljivo ponašanje.
Osrednje su zadovoljni psihološkim resursima učenika, odnosno njihovom motiviranošću, komunikacijom i međusobnom suradnjom. 89 posto njih smatra da bi učenicima trebalo zabraniti mobitele tijekom nastave.
Najmanje su zadovoljni materijalnim nagrađivanjem dodatnih aktivnosti, prepoznavanjem i nagrađivanjem kvalitete u radu, mogućnošću napredovanja, a najviše slobodnim danima i godišnjim odmorom, odnosnom s kolegama, ravnateljima, roditeljima te najviše s učenicima.
Što se tiče eksperimentalne provedbe Škole za život, 67 posto učitelja izjavilo je da im je izrazito povećan opseg posla i 90 posto ih smatra da bi taj rad trebao biti dodatno honoriran.
Što se tiče zadovoljstva eksperimentalnim programom, najviše su bili zadovoljni kvalitetom edukacije, a a najmanje razinom u kojoj su bili konzultirani pri osmišljavanju eksperimentalnog programa i nastavnih materijala.
Neke od preporuka koje sugeriraju su veće plaće za bolji društveni ugled i visoku kvalitetu obrazovanja, povećati koeficijente složenosti poslova, razviti sustav napredovanja, osigurati strukturu radnog vremena, koristiti se visokim kriterijima za odabir najboljih kandidata za studij na učiteljskim i nastavničkim fakultetima, unaprijediti kvalitetu rukovođenja odgojno-obrazovnim ustanovama, profesionalizirati ulogu ravnatelja, promicati suradnju između učitelja i roditelja, osigurati sredstva za stručne edukacije, uspostaviti model trajnog profesionalnog razvoja učitelja, smanjiti broj učenika u razrednim odjelima, smanjiti administrativno opterećenje učitelja, postupno uvesti jednosmjensku nastavu i programe produženog boravka u svim školama...