Ovim izmjenama i dopunama GUP-a Grada Zagreba uvodimo red u prostor nakon desetljeća neuravnotežene gradnje, osiguravamo prostor za društvene sadržaje, čuvamo i širimo zelene površine te uvodimo preporuke za zelenu gradnju. S obzirom na sveobuhvatni karakter izmjena GUP-a, očekujemo da ćemo nakon isteka roka imati još jednu, ponovljenu javnu raspravu, i to u jesen. Ovo su izmjene GUP-a koji je usvojen još 2007., no cjelovito se nije mijenjao posljednjih osam godina, rekao je gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević nakon što je krenula javna rasprava vezano za izmjene i dopune zagrebačkog Generalnog urbanističkog plana (GUP).
POGLEDAJTE VIDEO:
- Ciljevi su definiranje zona društvene namjene kako bi se stavilo u balans izgradnju stanova bez potrebnih društvenih sadržaja; zeleniji grad, povećanje broja zelenih i parkovnih površina te uvođenje reda u prostornu devastaciju gdje su pravila nejasna ili se njima manipulira. S ovim smo krenuli lani u travnju i ponosan sam na to što je proces bio jako participativan, uključivao je i konzultacije sa stručnjacima, ali i s različitim javno-pravnim tijelima, među kojima su državne i gradske institucije i poduzeća, ali i s Vijećima Gradskih četvrti za koja smo radili posebne prezentacije, a oni su imali i najviše zahtjeva, odnosno prijedloga - rekao je Tomašević.
GUP je temeljni prostorno-planski dokument koji određuje način i uvjete gradnje te uređenja i zaštite prostora središnjeg naselja Zagreba. GUP Zagreba donesen je 2007., te je tri puta mijenjan, a zadnje cjelovite izmjene i dopune usvojene su davne 2016. Javna rasprava trajat će do 12. srpnja 2024., a očekuje se da će se izmjene i dopune izglasati do kraja ove godine.
Odluku o izradi donijela je u lani u travnju Gradska skupština. Tada su definirali tri glavna cilja ovih izmjena - javne potrebe i javni interes, Zagreb zeleniji grad, te revalorizacija i unaprjeđenje prostornih kvaliteta.
Prvi se cilj, javne potrebe i javni interes, odnosi na planiranje površina za gradnju društvenih sadržaja, osobito u predjelima grada u kojima intenzivnu stambenu izgradnju u prošlosti nije pratila izgradnja potrebnih društvenih sadržaja.
- Kao arhitekt i urbanist mogu reći da smo ove izmjene i dopune jedva dočekali. Nadamo se da će provedba zahvata u prostoru biti puno ujednačenija te da će se sve odvijati puno jednostavnije, jasnije i brže - rekao je zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet.
Dodao je kako neće biti prenamjena javnih zelenih površina.
- Planom se omogućuje uređenje i širenje pješačkih zona ne samo u gradskom središtu već i u središtima pojedinih gradskih četvrti. Ukinut je veliki broj iznimaka koje su se odnosile na pojedinačne lokacije i nisu bile u skladu s načelom da pojedinačni interesi ne smiju štetiti javnom interesu, a izmjenama odredbi za provedbu plana povećavamo površinu prostora javne i društvene namjene. Velika novost ovih izmjena i dopuna GUP-a je da nema prenamjene javnih zelenih površina osim u zone javne i društvene namjene, po čemu se ove izmjene izdvajaju od prošlih. Naprotiv, prvi put se događa obrnuti proces u kojem se povećavaju, a ne smanjuju površine zelenih zona - rekao je Korlaet.
Drugi cilj, Zagreb zeleniji grad, odnosi se na sustavno planiranje novih površina za javne parkove. Svim otvorenim potocima određena je nova namjena (V3), i više se ne planira sustavno zatvaranje potoka. Predviđa se akumuliranje i retencioniranje oborinskih voda, korištenje kišnih vrtova, bioretencija i ostalih krajobrazno tehničkih rješenja upravljanja vodom. U dijelu planiranja energetskih sustava potiče se korištenje obnovljivih izvora energije i uvođenje mjera energetske učinkovitosti.
- Posebno se štite stambena naselja druge polovice 20. stoljeća gdje se ističu upravo kvalitetno oblikovani javni prostori, a u sklopu ovog cilja zelenijeg Zagreba, ukupno površinu Z1 namjene povećavamo za 36 hektara, što odgovara površini 21 Parka stara Trešnjevka - rekao je Nikša Božić, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje grada Zagreba.
Treći cilj, revalorizacija i unapređivanje prostornih kvaliteta, usmjeren je na izmjene koje doprinose održivom prostornom razvoju, skladu gradnje i kvaliteti izgrađenog prostora.
- Uvodimo novu namjenu gradskog središta, oznake M0, koja omogućuje zaštitu i reafirmaciju stanovanja, dok se dodatnim mjerama nastoji ograničiti procese nekontrolirane turistifikacije i apartmanizacije gradskog središta. Ovim izmjenama se omogućuje uravnoteženi prostorni razvoj te veća kvaliteta i sklad izgrađenih prostora - dodao je Božić.