Mi imamo cilj da 2035. cijelu autobusnu flotu prebacimo na nula emisija. Bit će kombinacija ili električnih ili vodika, još se rade neke analize oko samog goriva, odnosno pogona na koji će biti autobusi. To je već usvojena obveza unutar grada Zagreba i na tome radimo. Moramo usporiti i ovaj trend, smanjenja putnika u javnom prijevozu, a povećanja automobila gdje obitelji imaju po dva, čak i tri automobila. Tu ne govorimo samo o klimatskim promjenama nego i lokalnom zagađenju.
POGLEDAJTE VIDEO: Smeće u Zagrebu
Izjavio je to zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević za N1 u Glasgowu na klimatskoj konferenciji COP26. Otkrio je i o čemu će se točno raspravljati.
- Na stolu će biti na koji način unutar velikih gradova unutar EU možemo transformirati gradove na način da što brže smanjimo emisije stakleničkih plinova, ali i kako da što brže gradove prilagodimo na sve loše efekte klimatskih promjena koje nažalost očekujemo u ovom ili onom obliku - rekao je Tomašević te objasnio kako će Zagreb smanjiti zagađenje u prometu.
- Mi imamo cilj da 2035. cijelu autobusnu flotu prebacimo na nula emisija. Bit će kombinacija ili električnih ili vodika, još se rade neke analize oko samog goriva, odnosno pogona na koji će biti autobusi. To je već usvojena obveza unutar grada Zagreba i na tome radimo. Moramo usporiti i ovaj trend, smanjenja putnika u javnom prijevozu, a povećanja automobila gdje obitelji imaju po dva, čak i tri automobila. Tu ne govorimo samo o klimatskim promjenama nego i lokalnom zagađenju - rekao je Tomašević te dodao da će proširiti biciklističke infrastrukture u Zagrebu.
- Vidjeli smo primjere skandinavskih zemalja koje su već puno prije krenule s različitim politikama stimulirati vožnju bicikla u urbanoj mobilnosti odnosno gradskom prometu i to je imalo znatne pozitivne efekte i na zdravlje ljudi i kvalitetu života i oni su sve to radili bez elektrifikacije automobila i mislim da sve to treba biti u miksu. Naravno da će elektrifikacija automobila dati jedan od ključnih doprinosa, no bez većeg fokusa na javni prijevoz i bicikle nećemo doći do ovih ciljeva. No ono što mene zabrinjava, sve ove obveze koje su države dostavile do 2030. godine vidi se da je to daleko od onog što je potrebno da se ispuni cilj ograničenja zagrijavanja od 1,5 stupanj što je dogovoreno u Parizu 2015. Prema novim analizama idemo prema 2,4 stupnja što je apsolutno problematično za cijeli svijet. Tu su i projekti vezani za biciklističke magistrale, osim toga radit ćemo na više parkinga za bicikle. Počet ćemo raditi na infrastrukturi, a osim toga svaka nova prometnica koja se radi u gradu ima kao standard biciklističke staze. Trebat će neko vrijeme da se transformira grad - rekao je Tomašević te otkrio konkretne planove u Zagrebu oko toga.
- Iduće godine i konkretno za biciklističke magistrale i parkirališta što je velik problem. Ljudi moraju vezati bicikle za ograde, što je zabranjeno. Biciklističku infrastrukturu moramo gledati cjelovito. Mislim da su jedno od rješenja dijeljene zone smirenog prometa, odnosno ceste koje koriste automobili i biciklisti. Nećemo zatvarati centar grada za promet, ali definitivno ćemo širiti pješačke zona. To je trend svugdje u Europi - rekao je Tomašević. Komentirao je i velike gubitke u vodoopskrbnom sustavu.
- O tome trebaju razmišljati i jedinice lokalne samouprave, ali i država u suradnji s Hrvatskim vodama. Mi smo imali nekoliko sastanaka na tu temu. Što se tiče Grada Zagreba, planiraju se velike investicije u sljedećih 10 godina u vodoopskrbu mrežu i mrežu odvodnje. Ide se u zamjenu i u povećanje učinkovitosti, definitivno na smanjenje gubitaka, tu govorimo o 2 milijarde kuna investicija u sljedećih 8 do 9 godina. Mi to ne samo da moramo napraviti radi ekoloških razloga nego i financijskih jer jako puno gubimo na samo pumpanje vode u sustav gdje 50% te vode iscuri van. S druge strane bitne su i nove europske direktive koje će penalizirati sva vodoopskrbna poduzeća koja imaju tako velike gubitke - rekao je Tomašević i nadodao da će plaćati penale, "ako nećemo vrlo brzo početi smanjivati te gubitke vode onda ćemo plaćati vrlo velike kazne koje bi se mogle narasti i do 100 milijuna kuna godišnje".
Najavio je i novi projekt rekonstrukcije 40% javne rasvjete u svrhu povećanje energetske učinkovitosti
- Mislim da se radi o investiciji od 300 milijuna kuna. Bit će javna nabava za privatne partnere po ESCO modelu, tako da ćemo tu zamjenu javne rasvjete u gradu Zagrebu financirati iz ušteda od troškova električne energije po ESCO modelu.
Radi se o jednom od dva tipa rasvjete koju trenutno imamo u gradu. U tom smislu, izdvojio bih sunčane krovove gdje smo isto tako, u suradnji s Regeom, dobili jednoglasnu potporu Gradske skupštine za instalaciju minimalno 50mW sunčanih panela u Zagrebu bilo na krovovima javnih, komercijalnih ili višestambenih zgrada. Ako znamo da je u cijeloj Hrvatskoj instalirano samo 150mW sve ove godine, a mi u ove četiri godine želimo minimalno 50mW, to je donekle ambiciozno, ali mislim da ćemo uspjeti - rekao je Tomašević i naglasio što izgradilo od zelene infrastrukture otkako je na vlasti.
- Ne može to sve u 6 mjeseci koliko smo na vlasti. Definitivno, idemo na povećanje broja drveća u gradu, to je bitno za mikroklimu, posebice za toplinske udare koje nažalost možemo očekivati, važno je da očuvamo i proširimo zelene površine jer su one bitne i za ove situacije urbanih poplava. Sve to treba svoje procedure javne nabave, promjene određenih odluka u Gradskoj skupštini da bi se krenulo na većoj razini s time. Ima to svoju zakonitost, no sve što smo obećali u svom programu, vezano za povećanje zelenih površina ćemo ostvariti - rekao je Tomašević te nadodao koja očekivanja ima od konferencije.
- Sve ove dugoročne ciljeve koji se najavljuju do 2070. je jako teško pratiti, događa li se išta. Ono što je ključno jesu obaveze do 2030. godine. Jedino to i to jedino ako ćemo to moći ocjenjivati na godišnjoj razini drže li se sve zemlje tih obaveza, onda ćemo tek znati krećemo li se prema ograničenju globalne temperature koje će biti koliko toliko održivo. Mi ćemo i s 1,5 stupnjem imati znatne negativne efekte na klimu, neke potpuno ireverzibilne, međutim ako idemo na više od 2 stupnja to će biti klimatski kaos - dodao je Tomašević te pojasnio da se mora raditi na edukaciji.
- Budući da radimo na kurikulumu za Građanski odgoj i obrazovanje i sigurno će jedna od tema biti zaštita okoliša i klimatske promjene. Mislim da se dosta toga već i promijenilo u obrazovnom sustavu i da se puno više educira o klimatskim promjenama u svakom smislu, što je uzrok klimatskih promjena, što građani mogu napraviti u svakodnevnom životu, što je potrebno napraviti na razini cijelog sustava da bi smanjili emisije stakleničkih plinova, ali uvijek može bolje. Ipak se nadam da će te buduće generacije biti puno ekološki svjesnije i da će voditi energetsku i klimatsku tranziciju prema boljem. pravednijem i zelenijem društvu u sljedećih nekoliko desetljeća - zaključio je Tomašević za N1.