Izraelska vojska tvrdi da su ubili vođu Hezbolaha Hassana Nasrallaha (64) u petak u zračnom napadu na Bejrut. Vođa militantnog libanonskog šiitskog pokreta Hezbolah, bio je jedan od najpoznatijih i najutjecajnijih osoba na Bliskom istoku.
Nasrallah, koji je bio meta zračnog napada na Libanon, godinama nije viđen u javnosti zbog straha da će ga Izrael ubiti.
Od 1978. bio je u braku s Fatimom Yassin, a dobili su petero djece: sinove Hadija, Mohammada Jawada, Mohammada Mahdija, Mohammada Alija i kćer Zainab. Njegov najstariji sin, Hadi, ubijen je u sukobima s izraelskom vojskom u južnom Libanonu 1997. godine.
Nasrallah, koji je djelovao pomalo iz sjene, može se pohvaliti bliskim osobnim vezama s Iranom, odigrao je ključnu ulogu u pretvaranju Hezbolaha u političku i vojnu silu kakva je danas, i dalje ima veliko poštovanje pristaša Hezbolaha, piše BBC.
Pod Nasrallahovim vodstvom, Hezbolah je pomogao u obuci boraca iz palestinske oružane skupine Hamas, kao i milicija u Iraku i Jemenu, te je dobio projektile i rakete od Irana kako bi ih upotrijebio protiv Izraela.
Usmjeravao je razvoj Hezbolaha od obične milicije osnovane za borbu protiv izraelskih trupa koje su okupirale Libanon u vojnu silu jaču od libanonske vojske, jednu od moćnijih snaga u libanonskoj politici, glavnog pružatelja zdravstvenih, obrazovnih i socijalnih usluga, ali i i ključnog dijela saveznika Irana u borbi za regionalnu prevlast.
Odrastao je u istočnom Bejrutu
Rođen je 1960. godine, a odrastao je u četvrti Bourj Hammoud u istočnom Bejrutu, gdje je njegov otac Abdul Karim držao malu trgovinu s voćem i povrćem. Bio je najstariji od devetero djece.
Pridružio se pokretu Amal, tada šijitskoj miliciji, nakon što je Libanon utonuo u građanski rat 1975. Nakon kratkog boravka u iračkom svetom gradu Najafu kako bi pohađao šijitsko sjemenište, ponovno se pridružio Amal u Libanonu prije nego što su se on i drugi odvojili od grupe u 1982., ubrzo nakon što je Izrael napao Libanon kao odgovor na napade palestinskih militanata.
Nova skupina, Islamic Amal, dobila je znatnu vojnu i organizacijsku potporu Iranske revolucionarne garde sa sjedištem u dolini Bekaa, te se pretvorila u najistaknutiju i najučinkovitiju šijitsku miliciju koja će kasnije formirati Hezbolah.
Godine 1985. Hezbolah je službeno najavio svoje osnivanje objavljivanjem 'otvorenog pisma' u kojem su SAD i Sovjetski Savez identificirani kao glavni neprijatelji islama i pozvano je na 'brisanje' Izraela, za kojeg su ustvrdili da je okupirao muslimanske zemlje.
Nasrallah se probijao kroz Hezbolahove redove kako je organizacija rasla. Nakon što je služio kao borac postao direktor Hezbolaha u Baalbeku, zatim u cijeloj regiji Bekaa, a zatim u Bejrutu. Vođa Hezbolaha postao je 1992. u dobi od 32 godine, nakon što je njegov prethodnik Abbas al-Musawi ubijen u izraelskom helikopterskom napadu.
Jedna od njegovih prvih akcija bila je osveta za ubojstvo Musawija. Naredio je raketne napade na sjeverni Izrael u kojima je ubijena djevojka. Izraelski službenik sigurnosti u izraelskom veleposlanstvu u Turskoj ubijen je autobombom, a bombaš samoubojica napao je izraelsko veleposlanstvo u Buenos Airesu u Argentini, ubivši 29 ljudi.
U govoru u studenom, Nasrallah je rekao da je napad Hamasa bio '100 posto palestinski u smislu odluke i izvršenja', ali da je vatra između njegove skupine i Izraela bila 'vrlo važna i značajna'. Hezbolah je lansirao više od 8.000 raketa na sjeverni Izrael i Golansku visoravan koju je Izrael okupirao. Također su ispaljivali protutenkovske projektile na oklopna vozila i napadali vojne ciljeve eksplozivnim bespilotnim letjelicama. Izraelske obrambene snage (IDF) uzvratile su zračnim napadima te tenkovskom i topničkom vatrom na položaje Hezbolaha u Libanonu.
U svom posljednjem govoru, Nasrallah je okrivio Izrael za detoniranje tisuća pejdžera i woki-tokija koje su koristili pripadnici Hezbolaha, što je ubilo 39 ljudi i ranilo više tisuća, te je rekao da je to 'prešlo sve linije'. Priznao je da je skupina pretrpjela udarac bez presedana.