Ministrica obrazovanja Blažena Divjak po prvi je put uživo odgovarala na pitanja putem Facebook prijenosa uživo. Pitanja ministrici postavili su građani, a intervju je vodio novinar 24sata, Boris Rašeta.
Prva pitanja bila su vezana uz ocjenjivanje nastavnog osoblja, određivanje kriterija za njihovo vrednovanje te daljnje obrazovanje učitelja i profesora.
Cjeloživotno obrazovanje je važno
Ministrica je odgovorila kako će za sve koji ne zadovoljavaju kriterije biti osigurani razni treninzi i mentori, a kako je kvalitetna škola ona u kojoj je "učenik motiviran, zadovoljan i gdje se postižu ishodi učenja koji su predviđeni".
- Istina je da je naš sustav tradicionalan, to treba mijenjati i puno raditi s učiteljima na različite načine. Radit ćemo preko mreže koja je dostupna učiteljima, da dolaze na različite seminare. Dobre praske se vide i kreće se na način da ljudi dobro rade, dobro razmišljaju i da shvatimo da svaka reforma prolazi u razredu. Cjeloživotno obrazovanje je važno i mi, učitelji, trebamo se cjeloživotno obrazovati - izjavila je ministrica te dodala kako su već uvedeni razni webinari (seminari putem interneta) putem kojih se učitelji i profesori mogu dalje obrazovati.
Sredstva i kapaciteti za informatiku
Iduće pitanje bilo je vezano uz informatiku, odnosno optimalan broj učenika na tom predmetu. Ministrica je odgovorila kako je u Hrvatskoj prosjek učenika na satu informatike 17, a optimalan je 20 - odnosno, onoliko koliko je računala u učionici na raspolaganju.
Vezano uz informatiku potegnula su se i pitanja financiranja škola, što često ovisi o županijama. Samim time, neke škole u određenim županijama imaju osigurana financijska sredstva, dok ostala ne.
- Županije različito preuzimaju ulogu. Ponekad je čak pola proračuna županije osigurano za odgoj i obrazovanje - izjavila je Divjak te dodala kako nisu županije jedine koje opremaju školu, već dio financijske obveze preuzima i ministarstvo.
Ministrica je dobila pitanje i zašto je gradonačelnik Zagreba, Milan Bandić, sazvao sjednicu upravo o informatici na što je odgovorila da je i njoj to teško razumljivo te da ne shvaća tu Bandićevu potrebu u potpunosti.
"Malo smo pričali o financijskoj pismenosti"
Što se tiče same kurikularne reforme, priprema se pilot izvođenje u 60-70 prvih razreda osnovne škole te u prvih razreda općih programa srednjih škola.
- Puno se pričalo o zdravstvenom i građanskom odgoju, a vrlo malo o financijskoj pismenosti - objasnila je ministrica. Izjavila je i kako nema brige oko financiranja same reforme.
- Osigurana su reformska sredstva u proračunu, postoji projekt koji smo napisali, imamo i švicarski i norveški fond. Kad se svi dogovorimo, novac se nađe - objasnila je.
Divjak je komentirala i pitanje konkurentnosti za mjesto učitelja informatike te objasnila kako osoba koja će predavati informatiku mora imati pedagoške, kao i informatičke kompetencije. U nizu pitanja studenata i apsolvenata našlo se i jedno vezano uz izjednačavanje stručnog i sveučilišnog studija.
"Sporne slikovnice su stvar osobnog odabira"
- Vlada je prihvatila izmjenu dopune zakona, već sada to kreće u saborsku proceduru. Nema razlike u razini, međutim, moramo raditi i kod jednih i kod drugih na podizanju na kvaliteti - objasnila je ministrica.
Divjak je dobila i pitanje vezano uz buru koja se podigla zbog "gej slikovnica".
- Slikovnice u vrtiću ni u osnovnim školama ne ulaze u obaveznu literaturu. To je stvar osobnog odabira onih koji su ih naručili, ne možemo se u to miješati - odgovorila je.
"Rezultati vidljivi za godinu-dvije"
Za sam kraj napomenula je kako za kurikularnu reformu ministarstvo ima podršku mentora, agencije koja se time bavi te tehničku pomoć Europske komisije.
- Sigurna sam da ćemo uspjeti, to je projekt kojeg smo započeli prije par mjeseci, ali mora trajati sigurno godinu-dvije da bismo vidjeli rezultate - izjavila je.