Rusija predstavlja najveću prijetnju Švedskoj i njezinim saveznicima do 2030., ocijenila je u ponedjeljak švedska vlada u najnovijoj strategiji nacionalne sigurnosti.
- Ne treba isključiti oružani napad na Švedsku ili njezine saveznice - piše u tom dokumentu.
U siječnju je zapovjednik oružanih snaga rekao svojim sugrađanima da se "mentalno pripreme za rat".
Ministar obrane Pal Jonson je rekao da će prijetnja koju predstavlja Rusija ovisiti o tijeku rata u Ukrajini, ali da je "spremna poduzeti velike političke i vojne rizike".
Sredinom lipnja je ruski vojni zrakoplov narušio švedski zračni prostor kod strateški važnog otoka Gotland u Baltičkom moru.
Švedska je nakon ruskog zauzimanja Krima počela jačati vojne snage, a nakon invazije Rusije na Ukrajinu 2022. odlučila je pristupiti NATO-u. Punopravna članica zapadnog vojnog saveza je postala u ožujku 2024., nakon 200 godina neutralnosti.
U novoj strategiji Švedska veliku pažnju poklanja i zaštiti svojih strateških bogatstava, posebice na sjeveru zemlje gdje su u Kiruni, Laponiji, 2023. otkrivena najveća nalazišta rijetkih metala u Europi.
Rijetki zemni metali čine skup od sedamnaest kemijskih elemenata u periodnom sustavu elemenata – petnaest lantanoida, skandij i itrij. Njihova je pojava na Zemlji rijetka, ali su vrlo korisni u modernim proizvodnim procesima. Koriste se u tehnološkoj industriji, proizvodnji baterija, katalizatora, za projektile i brojne druge stvari, što bi moglo osigurati neovisnost EU-a o Kini i Rusiji.
Također su važni za zelene tehnologije uključujući vjetroturbine i električna vozila.
Trenutno se 98 posto rijetkih metala koji se koriste u Uniji uvozi iz Kine.