Zadnjih se desetljeća ljeti 'združe' dva efekta - ekstremne vrućine i manjak oborina koje onda sušu čine ekstremnijom. Projekcije promjene oborine u budućnosti nemaju jednoznačno izražen signal na području cijele Hrvatske, no vrlo je vjerojatno da uz sve toplija ljeta, možemo očekivati i manje oborine, posebno uz Jadran, rekla je za 24sata mr. sc. Lidija Srnec, voditeljica Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju DHMZ-a.
Toplinski val može imati i smrtne posljedice
Toplinski je val, ističe, razdoblje iznimno visokih temperatura zraka koje mogu imati utjecaj na ljudsko zdravlje, a u iznimnim situacijama i smrtne posljedice.
"Ne postoji jedinstvena definicija u svijetu kako se on točno definira, budući u različitim klimatskim područjima čovjek različito doživljava toplinsko opterećenje", rekla je.
U Hrvatskoj, pak, sustav upozorenja za toplinske valove, definira pragove za pojedinu razinu opasnosti (umjerena, velika i vrlo velika) prema statističkom istraživanju koje je izrađeno na temelju podataka dugih nizova temperatura i podataka smrtnosti.
"Kriteriji se razlikuju za pojedine lokacije zbog čega se opasnost za toplinski val izdaje u 8 regija Hrvatske, pri čemu su uzete u obzir njihove klimatske karakteristike", objašnjava.
Osim srednje temperature zraka, tvrdi, rastu i maksimalna i minimalna temperatura što je izraženiji ljeti.
Vlaga u zraku i sparina nisu ugodne ni ljudima ni životinjama
"Ako se to uzme u obzir, onda je logično da u budućnosti možemo očekivati češće, intenzivnije i dugotrajnije toplinske valove", ističe.
"Prilikom visokih temperatura zraka ljudski se organizam hladi znojenjem. Na toplinski stres koji osjeća ljudski organizam utječu i strujanje zraka i vlaga. Uz veliku količinu vlage u zraku, teže je prenijeti toplinu s tijela u atmosferu, pa se organizam otežano hladi. Kako za ljude, slično je i za životinje i biljke. Vruće, sparno i suho vrijeme nije ugodno nikome, posebice ako potraje dulje", dodaje.
"Možemo očekivati i veći broj toplih i vrućih dana te toplih noći, u usporedbi s brojem dana u sadašnjoj klimi. Također se
može i očekivati da će temperaturni ekstremi koje smo do sad imali za našu zemlju biti premašeni", dodaje.
Globalna godišnja temperatura zraka je u odnosu na predindustrijsko razdoblje porasla više od 1.1 ˚C, , ističe, i velika je vjerojatnost da se taj porast neće zaustaviti na 1.5 ˚C kako je potpisano 2015. godine Pariškim sporazumom, nego će rasti i dalje u drugoj polovici stoljeća.
"Ono što ipak možemo raditi je da na osobnom, lokalnom, regionalnom i globalnom nivou smanjimo emisije stakleničkih plinova koje
svakodnevno ispuštamo u našu atmosferu. Kao i da se prilagođavamo već opaženim posljedicama klimatskih promjena, a posebno u planiranju budućih projekata na koje one mogu utjecati. Svijest ljudi o posljedicama klimatskih promjena je raznolika. Od pojedinaca koji razumiju što se dešava i što nas zbog toga očekuje do, s druge strane ljudi koji to negiraju ili smatraju da taj problem nije njihova briga", ističe.
Europa 2022. najtoplija od kad postoje mjerenja
Nedavno je objavljen i izvješće Svjetske meteorološke organizacije (WMO) o Stanju klime u Europi koje pokazuje da je Europa u 2022. godini bila najtoplija od kad postoje mjerenja, s odstupanjem od 2.3 ˚C u odnosu na predindustrijski prosjek iz 1850.-1900.
"Također, se pokazuje da se Europa zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka od 1980.-tih godina. Kako to izgleda, na slikovit način koji svatko može razumjeti zorno pokazuje graf kojeg nazivamo 'climate strpis'", rekla je.
Travnjaci, drvoredi i parkovi u gradskim sredinama smanjuju efekt toplinskog otoka, ističe Srnec, ali potrebno je voditi računa da se to ne radi s alergenim vrstama, kao i da se zelene površine održavaju.