Vlada je odlučila dodatno podignuti "kazneni" porez za sve one kod kojih se utvrdi nesrazmjer imovine. Za tu, dodatnu imovinu, za koje osoba ne može dokazati podrijetlo u legalnim prihodima, od Nove godine će se plaćati 60 posto poreza. Konkretno, ako se se nekome utvrdi da mu 100.000 kuna nema pokriće u prihodima, na to će platiti 60.000 kuna državi, a 40.000 mu može ostati. Osim ako ne dođe na nišan DORH-a da je to stekao kriminalom, onda se sve blokira do okončanja sudskog postupka. U ovom trenutku taj kazneni porez iznosi 54 posto, a sve do početka 2017. godine je iznosio 36 posto.
POGLEDAJTE VIDEO: Grobnica Dragana Kovačevića u Aleji velikana
U obrazloženju izmjena Zakona o porezu na dohodak, ministar financija Zdravko Marić je obrazložio da oni snižavaju stopu poreza na dohodak za legalne prihode, ali povećavaju kazneni porez kako bi djelovali "odvraćajuće" prema onima koji pokušavaju utajiti porez. Intencija Vlade je jasna, bolje platite 20 ili 30 posto poreza, nego pokušavajte prikriti imovinu, jer ako vas nađemo, platit ćete 60 posto. Ali dosadašnji iznosi koje je država naplatila pokazuju da ključ izgleda nije u porezu nego u samoj učinkovitosti Porezne uprave u otkrivanju nesrazmjera. A to viši porez neće riješiti.
Iako smo Poreznu upravu prije šest dana zamolili podatke o tome koliko su naplatili kaznenog poreza i koliki su nesrazmjer utvrdili tijekom zadnjih godina, službeni odgovor nismo dobili. Ali iz izjava ravnatelja Porezne uprave Božidara Kutleše za Novu TV i podataka koje smo dobili lani, jasno proizlazi da je u 10 godina država naplatila tek nešto više od 138 milijuna kuna poreza na nesrazmjer imovine! To je 13,8 milijuna kuna prosječno godišnje, što se čini zanemariv iznos.
Pogotovo kada se pogleda kakav su nesrazmjer utvrdili u tom razdoblju u onim slučajevima koji su došli po drugoj osnovi do suda. Primjerice, Nadanu Vidoševiću je utvrđen nesrazmjer od 32 milijuna kuna, a Ivi Sanaderu s obitelji skoro 24 milijuna kuna. Obojica to osporavaju na sudu, pa je Vidošević već uspio pobiti dio nalaza i smanjiti nesrazmjer. U posljednjem slučaju, samo Draganu Kovačeviću koji je posljednji uhićen je utvrđen nesrazmjer od minimalno četiri milijuna kuna. Pričamo o samo tri poznata slučajeva u tih 10 godina, a gdje su stotine puno sitnijih i onih koji uopće nisu kazneno gonjeni.
Iako nam nisu poslali službeni odgovor, ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša je rekao da su od 2017. godine naplatili 100 milijuna kuna poreza od ukupno utvrđenih 280 milijuna kuna nesrazmjera u imovini. Lani nam je Porezna uprava poslala podatke od 2010. do 2017. godine i tada su nam odgovorili da su naplatili 38,2 milijuna kuna kaznenog poreza. To daje iznos od 138,2 milijuna kuna u 10 godina, ali pokazuje da se naplata ipak i popravila zadnje tri godine.
- Iznos se čini nizak, no Porezna uprava provjerava samo ono što je prijavljeno. Oni jednostavno ne vide i ne znaju za ono što možemo nazvati novac u torbama. Netko tako nelegalnu imovinu može trošiti na stvari poput provoda, plaćanja putovanja, pa čak i kupovine stoke jer sve to i ne podliježe kontroli. Ali ako odluči kupovati nekretnine, automobile, jahte, avione onda može doći pod radar poreznika – kaže nam porezni stručnjak Vlado Brkanić.
Tu opet dolazimo i do posljednjeg slučaja Dragana Kovačevića koji u svoj imovinsku karticu nije prijavio ni kunu štednje. Ono što je neosporno njegovo je 7,5 milijuna kuna u gotovini koje su pronašli u njegovu automobilu koje je pokušao sakriti. Ali osim toga, navodno je pronađeno još milijuna na računima koji nisu glasili na njega. Tu je i spornih 4,5 milijuna za koje Kovačević tvrdi da nisu njegovi. Blokirano mu je i osam stanova, od kojih neki glase na tvrtke. Neslužbene informacije su da su istražitelji zasad uspjeli utvrditi da je u svoje tvrtke ulijevao novac, a onda su one kupovale stanove iako im poslovanje i ne opravdava takve investicije. To će sve trebati dokazati na sudu jer Kovačevićev odvjetnik Ivo Farčić tvrdi da imaju dokaze o podrijetlu imovine.
Ali opet ostaje pitanje zašto se ranije nije upalila lampica u Poreznoj upravi. Oni s krenuli u provjere tek nakon što su USKOK i policija na osnovu snimljenih razgovora posumnjali da je Kovačević uzimao milijunsko mito. Kutleša je u istom gostovanju priznao da oni tvrtke ne provjeravaju, ali da će to i mijenjati.
- Radimo sada na tome da nadgledamo skup OIB-a koji su povezani i tako utvrdimo ima li tu nesrazmjera – rekao je Kutleša.
Dakle, tek u zadnje vrijeme poreznici gledaju i osobu, njene tvrtke, ali i one tvrtke uže obitelji koje bi mogle postati paravan. Čini se prilično kasno, a i Vlado Brkanić kaže da Porezna već godinama ima mogućnost i provjerava kada vlasnik posuđuje novac tvrtkama odakle taj novac stiže. Sve to zahtjeva i puno ljudi, kaže Brkanić, ali i dodaje da bi se digitalizacijom sve trebalo olakšati. Jer Porezna uprava je i Vidoševiću i Sanaderu i Kovačeviću išla utvrditi nesrazmjer tek nakon što su došli na metu USKOK-a, umjesto da imaju sustav koji će i prije istraga pokazati da netko ima i troši više nego je uprihodovao.
No, Brkanić upozorava i na još jedan problem koji nema veze ni s digitalizacijom ni visinom poreza.
- Imali smo primjera kada stranka na vlasti mijenja i šefove područnih ureda Porezne uprave i postavlja svoje ljude. A i sudi se bivšoj ravnateljici Porezne uprave zbog pogodovanja. To sve baca sumnju da Porezna uprava nekima progleda kroz prste. A to nikako ne smije biti slučaj. Pravila moraju biti jednaka baš za sve – zaključuje Brkanić.