Nakon deset godina država mijenja Zakon o privremenom uzdržavanju, koji treba dovesti do bolje zaštite djece kojoj roditelj s kojim dijete ne živi ne plaća alimentaciju ili je djelomično uplaćuje. Predviđeno je povećanje iznosa koji država isplaćuje djetetu s prosječno 100 na 200 eura, a iznimno će dijete ostvariti umanjen iznos kad je obvezniku uzdržavanja određena alimentacija u iznosu manjem od zakonskog minimuma, pa će u tom slučaju dijete ostvariti razliku do tog iznosa.
Produljit će se rok isplate naknade, što znači da će, umjesto tri godine, sve dok obveznik uzdržavanja ne počne izvršavati obvezu, odnosno ovo pravo djeca će imati do punoljetnosti, a ako se punoljetno dijete školuje, naknadu može primati najdulje do 26. godine. U slučaju teške i trajne bolesti ili invaliditeta, kad nisu sposobna za rad, imat će pravo na privremeno uzdržavanje sve dok ta nesposobnost traje. Do sada je preduvjet za podnošenje zahtjeva bio da obveznik uzdržavanja od dana podnošenja ovršnog prijedloga ne plaća alimentaciju dulje od tri mjeseca. Novim prijedlogom zakona rok je skraćen na dulje od mjesec dana od dana kad je rješenje suda postalo ovršno, a isplata će biti moguća i ako nije podnesen ovršni prijedlog. Rok za obradu zahtjeva je mjesec dana.
Postupak priznavanja i isplaćivanja prava na privremeno uzdržavanje ubuduće će provoditi Agencija za osiguranje radničkih tražbina, a iako prema Obiteljskom zakonu bake i djedovi imaju obavezu uzdržavanja, to ubuduće neće biti slučaj. Država će od roditelja koji ne plaća alimentaciju tražiti povrat uplaćenog novca sa zateznim kamatama ovrhom računa, ako ne plati, omogućit će mu da dug otplati javnim radom. Novost je i da se u slučaju smrti obveznika plaćanja alimentacije dug neće potraživati od nasljednika, što su često djeca koja su uzdržavanje primala, nego će se dug otpisati.
- Svrha zakona je poboljšati materijalnu sigurnost djece - rekao je Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Sve političke opcije podržavaju predložene izmjene, a stav oporbe je da se država u naplati potraživanja privremenog uzdržavanja ograničila samo na račune, a ako je ovrha neuspješna, nudi se da se otplata duga zamijeni javnim radom. Pitaju se zašto se ne ide na opciju da država provodi ovrhu poduzeća, imovine ili pokretnina veće vrijednosti, primjerice skupih automobila ili plovila, za one koji ne plaćaju alimentaciju nego umjesto njih mora uskočiti država.
- Za takve koji imaju poduzeća ili imovinu upravo smo omogućili javni rad. Ako ne mogu platiti ili nemaju novčanih sredstava, onda će biti obvezni odraditi dug. Prema tome, oni koji misle da će moći putovati jahtama itekako će imati obvezu da ovo svoje dugovanje vrate državi i svojoj djeci - pojasnio je ministar.
Oporba je rezervirana prema ideji da se priznavanje i isplaćivanje prava na privremeno uzdržavanje s područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad prebaci na Agenciju za osiguranje radničkih tražbina, a zanima ih ima li u toj agenciji i dovoljno ljudi da preuzmu taj posao.
- Agencija ima dovoljno ljudi. Oni to čine redovito i za osiguranje radničkih tražbina, za stotine, nekad i tisuće radnika koji nisu dobili plaću. Prema tome, snaći će se i za ovo, a i predloženo je da ojačaju svoj tim, koji će se baviti isključivo privremenim uzdržavanjem - odgovorio je ministar.
Oporba predlaže da država isplaćuje cjelokupni iznos alimentacije, a ne samo zakonski minimum, a predlažu i da se pokušaju skratiti rokovi vezani za obradu samog zahtjeva za privremenim uzdržavanjem kako se ne bi čekalo dva mjeseca da naknada dođe. Drugo čitanje Zakona o privremenom uzdržavanju u Saboru se očekuje na jesen, tako da bi nova pravila, koja su u interesu djece, trebala stupiti na snagu svakako do kraja godine.