Sadašnji sustav Hitne pomoći funkcionira na ovakav način posljednjih sedam godina, a ima brojne manjkavosti.
Kad je sustav uveden, već nakon nekoliko dana to je rezultiralo smrću pacijenata - na Krku je 70-godišnjak umro pred zaključanim vratima Hitne dok se tim nalazio na drugoj intervenciji.
Ubrzo nakon ovoga mediji su izvještavali i o smrti žene u Umagu kojoj je na intervenciju došao takozvani T2 tim (bez liječnika), dok je tim s liječnikom bio na drugoj intervenciji. Tu je i nedavni slučaj mladića u Zaprešiću koji je umro na ulici, a priča je bila slična - na intervenciju je došao tim bez liječnika. Odgovorni su smatrali da je postojeći broj timova dovoljan, a nakon smrti mladića ipak se krenulo u poboljšanje sustava i zapošljavanje još dva liječnika.
U zapadnim zemljama, na intervenciju idu paramedicsi
U zapadnim zemljama liječnika u timovima Hitne uopće nema. No umjesto njih tu su takozvani paramedicsi. Nisu liječnici, ali su vrhunski educirani i obučeni za pružanje prve pomoći i stabilizaciju pacijenata do dolaska u bolnicu, što je, uostalom, i svrha Hitne pomoći.
Kompletan liječnik, naime, u zapadnim zemljama smatra se suviše vrijednim da bi radio u Hitnoj, a paramedicsi savršeno obavljaju taj posao. Postoje ljudi koji se godinama zalažu za uvođenje paramedicsa i u Hrvatskoj, no ta ideja nikad nije zaživjela.
A sustav koji imamo od 2011. počeo je osnivanjem Zavoda za hitnu medicinu na županijskoj razini. Uvedena je Mreža hitne medicine, prema kojoj se prvi put propisuje broj, sastav i vrsta timova hitne medicine koji će djelovati na pojedinim područjima.
Primjer Poreča
Cilj je da Mreža pokriva cijelu Hrvatsku, tako da u radijusu od 25 kilometara postoji najmanje jedan hitni medicinski tim. U sklopu 21 županijskog zavoda za hitnu medicinu ukupno djeluje 709 timova T1, 205 timova T2 te je na snazi 31 pripravnost kao oblik rada kad radnik ne mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi, ali mora biti dostupan radi obavljanja hitne medicinske pomoći.
No pokazalo se da je timova ipak premalo što dokazuju spomenuti slučajevi u kojima su se pred vratima hitne gubili životi. Ponukani smrću žene u Umagu, Grad Poreč nije čekao rješenje Ministarstva, nego su se organizirali s turističkim tvrtkama i susjednim općinama te pronašli način da isfinanciraju dodatni tim Hitne pomoći. Za to godišnje zajedno izdvajaju 870.000 kuna.
Grad Poreč daje 55% tog iznosa iz proračuna, 32% turističke tvrtke i 13% okolne općine. Uz to, Grad je dao i 270.000 kuna za novo sanitetsko vozilo te financiraju i smještaj svojim liječnicima, ginekologinji i djelatniku u laboratoriju. Oni ne žele dopustiti da u njihovu gradu, u kojemu se broj stanovnika ljeti poveća s 20.000 na 120.000, ljudima ne mogu na vrijeme pružiti liječničku pomoć.
Zbog smrti Mattea digao se Zaprešić, no to ga neće vratiti
Ovo što su pokrenuli u Zaprešiću samo je kap naspram onoga što bi trebali napraviti. Ja sam sve gore, ali ostao mi je još drugi sin za kojeg se moram brinuti.
Rekao nam je to Dubravko Ružić, kojemu je sin Matteo (22) tragično preminuo prije dva mjeseca na ulici u Zaprešiću.
- Nažalost, ovakvo zdravstvo je naša realnost. Troše novac na gluposti umjesto da pomognu malom čovjeku - dodao je Ružić. Njegov Matteo je preminuo na cesti. Na teren je izašla Hitna bez liječnika, a kad je stiglo drugo vozilo, bilo je prekasno.
Hitna je bukirana
Od 914 timova 709 ih ima liječnika, dok ih je 205 bez liječnika. Timovi Hitne pomoći dovedeni su u situaciju da biraju kome će prije pomoći. To za neke pacijente znači život ili smrt.